Izvorni znanstveni članak
UTJECAJ RAZLIČITIH SUSTAVA OBRADE TLA U PROIZVODNJI KUKURUZA, OZIME PŠENICE I SOJE NA LESIVIRANOM TLU SJEVERO-ZAPADNE SLAVONIJE
Silvio KOŠUTIĆ
Dubravko FILIPOVIĆ
Zlatko GOSPODARIĆ
Stjepan HUSNJAK
Igor KOVAČEV
Krešimir ČOPEC
Sažetak
Rad prikazuje rezultate istraživanja primjene tri (3) različita sustava obrade tla u proizvodnji soje, ozime pšenice i kukuruza na antropogeniziranom lesiviranom tlu zapadne Slavonije, u vremenu 1996-1999. godine. Testirani sustavi obrade su: 1. konvencionalni sustav (CT)-plug, tanjurača i kombinirano oruđe, 2. konzervacijski sustav (RT)-rovilo i multitiller, te 3. nulta obrada (NT)-no-till sijačica. Cilj istraživanja bila je usporedba utroška energije različitih sustava obrade tla i njihov utjecaj na prinos uzgajanih usjeva. Konvencionalni sustav (CT) obrade tla najveći je potrošač energije sa 1813.10 MJ ha-1, dok konzervacijski sustav (RT) iziskuje 37.5 % manje, a nulta obrada (NT) čak 85.1 % manje energije po hektaru. Najveći prinos kukuruza od 7.78 Mg ha-1 ostvaren je konvencionalnim sustavom, ali gotovo identičan rezultat s 7.77 Mg ha-1 konzervacijskim (RT) sustavom. Nultim (NT) sustavom obrade ostvaren je prinos kukuruza od 7.56 Mg ha-1. U drugoj eksperimentalnoj godini najveći prinos ozime pšenice od 5.89 Mg ha-1 ostvario je konzervacijski (RT) sustav obrade. Slijedeći po rezultatu je konvencionalni sustav (CT) s 5.75 Mg ha-1, te nulti (NT) sustav obrade s 5.73 Mg ha-1. U trećoj je godini najveći prinos soje od 2.71 Mg/ha ostvario je konzervacijski (RT) sustav, a slijede konvencionalni (CT) sustav s 2.64 Mg ha-1 i nulti (NT) sustav obrade s 2.60 Mg ha-1.
Ključne riječi
obrada tla; potrošnja energije; prinos kukuruza; prinos ozime pšenice; prinos soje
Hrčak ID:
16874
URI
Datum izdavanja:
13.2.2006.
Posjeta: 3.789 *