Revija za sociologiju, Vol. 46 No. 3, 2016.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5613/rzs.46.3.1
Kritička analiza ideoloških diskursa u procesu europske statističke harmonizacije: slučaj Hrvatske
Nevena Jerak Muravec
orcid.org/0000-0001-8283-7485
; Odjel razvoja informatičkih sustava, Državni zavod za statistiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Proces europske statističke harmonizacije podrazumijeva kontinuirano usklađivanje statističke metodologije, poslovnih i informacijskih procesa te informatičkih rješenja, a temelji se na generičkim i standardiziranim informacijskim konceptima i metodama, zajedničkom pravnom okviru i terminologiji te na modularnoj i interoperabilnoj informatičkoj infrastrukturi. U kontekstu ovog članka, statistička se harmonizacija odnosi na usklađivanje hrvatskog sustava službene statistike s Europskim statističkim sustavom, čiji je koordinator Europska komisija, odnosno Eurostat. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske glavni je nacionalni nositelj službene statistike i koordinator procesa statističke harmonizacije te glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku. Kao njegov dio, hrvatski statistički sustav umnogome ovisi o Europskome statističkom sustavu. U ovom se radu kritičkom analizom diskursa razmatraju nadzorni mehanizmi Eurostata nad nacionalnim statističkim tijelom, koji omogućuju i legitimiraju interakciju tih dvaju aktera u procesu statističke harmonizacije. Da bi se ustanovilo u kojoj mjeri ideološki diskursi europske statističke harmonizacije strukturiraju nacionalnu statističku instituciju, provedeno je osamnaest polustrukturiranih intervjua sa zaposlenicima Državnog zavoda za statistiku. Odabran je uzorak intenziteta, odnosno kazivači koji poznaju problematiku istraživanja zbog suradnje s kolegama iz Eurostata na procesima i projektima usklađivanja statističkih ili informacijskih sustava. Temeljem dobivenih rezultata zaključuje se da se u diskursu nacionalnoga statističkog tijela mijenja negativno konotirani autoritet Eurostata, koji datira još iz vremena prije članstva Hrvatske u Europskoj uniji, te da Eurostat stječe autoritet uzora. No, Državni zavod za statistiku tek se treba razviti od pasivnog Eurostatova poslušnika do ravnopravnog člana Europskoga statističkog sustava s ulogom aktivnog kreatora procesa statističke harmonizacije.
Ključne riječi
službena statistika; statistička harmonizacija; međuinstitucionalni odnosi moći; Državni zavod za statistiku; Eurostat; kritička analiza diskursa
Hrčak ID:
176948
URI
Datum izdavanja:
31.12.2016.
Posjeta: 2.264 *