Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.1515/aiht-2017-68-2843

Djelovanje tretmana gnojivom na intenzitet fuzarijske paleži klasa i sintezu mikotoksina u zimskoj raži

Bożena Cwalina-Ambroziak ; Department of Entomology, Phytopathology and Molecular Diagnostics, Poznań, Poland
Tomasz P. Kurowski ; Department of Entomology, Phytopathology and Molecular Diagnostics, Poznań, Poland
Agnieszka Waśkiewicz ; University of Warmia and Mazury in Olsztyn, Olsztyn, Department of Chemistry, Poznań University of Life Sciences, Poznań, Poland
Piotr Goliński ; University of Warmia and Mazury in Olsztyn, Olsztyn, Department of Chemistry, Poznań University of Life Sciences, Poznań, Poland
Arkadiusz Stępień ; Arkadiusz Stępień, Poznań, Poland
Małgorzata Głosek-Sobieraj ; Department of Entomology, Phytopathology and Molecular Diagnostics, Poznań, Poland
Adam Perczak ; University of Warmia and Mazury in Olsztyn, Olsztyn, Department of Chemistry, Poznań University of Life Sciences, Poznań, Poland


Puni tekst: engleski pdf 557 Kb

str. 16-26

preuzimanja: 735

citiraj


Sažetak

Gljivice iz roda Fusarium uzrokuju fuzarijsku palež klasa, bolest žitarica koja uništava urod i kakvoću zrna. Osim toga, ove gljivice proizvode mikotoksine koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi i životinja. Istražili smo djelovanje NPK gnojiva, organskoga stimulatora rasta Nano-Gro® te lisne primjene Cu, Zn i Mn, zasebno ili u kombinaciji, na učestalost fuzarijske paleži klasa u zimskoj raži (kultivar Dańkowskie Diament) na temelju mikološke analize zrnja i koncentracije fuzarijskih mikotoksina u njima. Na intenzitet bolesti zrnja koju uzrokuje sedam vrsta Fusarium gljivica ponajviše su utjecale vremenske prilike u analiziranim razdobljima. Primijenjena gnojiva i organski stimulator rasta Nano-Gro® iskazali su različite učinke na razvoj fuzarijske paleži klasa i biosintezu fuzarijskih mikotoksina (deoksinivalenola, nivalenola, zearalenona i fumonizina) u zrnju. U 2013. najveći je pad zabilježen u razinama deoksinivalenola i nivalenola, dok su razine moniliformina bile niže u tretiranim nego u netretiranim uzorcima (apsolutna kontrola) u obje godine istraživanja. Intenzitet fuzarijske paleži klasa korelirao je s koncentracijama zearalenona, deoksinivalenola, nivalenola i moniliformina u uzorcima zrnja. Do izrazitijeg nakupljanja ergosterola došlo je u raži iz žetve 2013. u odnosu na 2012. godinu, a tretman gnojivom dodatno je povisio razine ergosterola u odnosu na kontrolu.

Ključne riječi

deoksinivalenol; ergosterol; gnojenje mikroelementima; FHB; fumonizini; gljivice; moniliformin; nivalenol; zearalenon

Hrčak ID:

178109

URI

https://hrcak.srce.hr/178109

Datum izdavanja:

23.3.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.743 *