Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.1
Stavovi i ponašanja studenata prema ekološkoj problematici
Nena Rončević
orcid.org/0000-0002-0966-0238
; Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Klara Cvetković
Sažetak
Cilj je istraživanja bio opisati i analizirati stavove i ponašanja studentske populacije Sveučilišta u Rijeci (N=1347) prema ekološkoj problematici. Podaci su prikupljeni tijekom ljetnog semestra u ak. god. 2015./2016. Radom se težilio istražiti povezanost sljedećih izmjerenih koncepata: socijalno-ekoloških orijentacija, proekološkog ponašanja, etos tipova i preferencije razvojne paradigme, te utvrditi razlike s obzirom na nezavisne varijable. Rezultati istraživanja ukazuju na zaključak kako studenti dominanto zastupaju holistički etos tip odgovornosti (82,2%), te da većina ipak odabire novu ekološku paradigmu, tj. tvrdnju „sporiji ekonomski razvoj uz manje zagađenje okoliša“, što je u skladu s rezultatima drugih istraživanja. Također, utvrđena je kontingencijska povezanost prema spolu i godini studija. Muškarci su zastupljeniji u kategoriji egocentričnog etos tipa odgovornosti i odabiru tvrdnje „brži ekonomski razvoj uz veće zagađenje okoliša“, dok su žene zastupljenije u skupini holističkog etos tipa i odabiru nove ekološke paradigme. Studenti na početku visokoškolskog obrazovanja zastupljeniji su u kategorijama egocentričnog, utilitarističkog i biocentričkog etos tipa, dok su studenti završnih godina zastupljeniji u skupini holističkog etos tipa odgovornosti i odabiru nove ekološke paradigme. Na oblikovanim ljestvicama socijalnoekoloških orijentacija dobivene su statistički značajne razlike s obzirom na gotovo sve nezavisne varijable: etos tipove odgovornosti, spol, godinu studija, znanstveno područje studiranja, odabir razvojne paradigme i stupanj obrazovanja oca, dok se stupanj obrazovanja majke nije pokazao statistički značajan. Na ljestvici proekološkog ponašanja utvrđeno je da žene, studenti završnih godina studija i ispitanici koji su odabrali „novu ekološku paradigmu“ postižu statistički značajno veći rezultat u odnosu na muškarce, studente na početku školovanja i ispitanike koji su odabrali tvrdnju „brži ekonomski razvoj uz veće zagađivanje okoliša“. Drugim riječima, može se tvrditi da su duljina školovanja i spol povezani s porastom osjećaja odgovornosti prema okolišu, što je važan nalaz koji mora imati utjecaja na obrazovnu politiku.
Ključne riječi
socijalnoekološke orijentacije; etos tipovi; razvojne paradigme; proekološko ponašanje; ekološko obrazovanje
Hrčak ID:
178360
URI
Datum izdavanja:
26.3.2017.
Posjeta: 2.345 *