Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5559/di.26.1.03

Mogu li diferenciranost i konzistentnost interesa biti pokazatelji profesionalne zrelosti osnovnoškolaca?

Iva Černja ; Hrvatski studiji, Zagreb
Toni Babarović orcid id orcid.org/0000-0003-0838-3205 ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Iva Šverko ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 204 Kb

str. 41-58

preuzimanja: 623

citiraj


Sažetak

Prema Hollandovoj teoriji, profesionalni interesi trebali bi postati
sve diferenciraniji i konzistentniji s porastom profesionalne
zrelosti, no prijašnja istraživanja nisu pružila jednoznačne
rezultate o promatranim odnosima. U ovom radu predstavljene
su dvije studije provedene na uzorcima učenika viših razreda
osnovnih škola u Hrvatskoj (N1 = 522; N2 = 497). Prva studija
provedena je online i u njoj su primijenjeni Slikovno-opisni upitnik
interesa (SLOPI) i Test informiranosti o zanimanjima (TIZ) kao
mjera profesionalne zrelosti. Druga studija temeljila se na
testiranju papir-olovka te su upotrijebljeni Upitnik profesionalnih
interesa UPI-96 i TIZ. U obje studije pokazalo se da
profesionalna zrelost raste u funkciji dobi te da učenice sustavno
iskazuju veći stupanj profesionalne zrelosti od učenika.
Diferenciranost i konzistentnost interesa nisu rasle u funkciji dobi,
dok su djevojčice uglavnom imale višu razinu diferenciranosti i
konzistentnosti od dječaka. Pokazalo se da je profesionalna
zrelost nisko pozitivno povezana s diferenciranosti te da
uglavnom nije povezana s konzistentnosti interesa. Zaključeno je
da se mjere diferenciranosti i konzistentnosti ne mogu smatrati
mjerama profesionalne zrelosti te da se za potrebe
profesionalnoga savjetovanja u osnovnim školama preporučuje,
uz mjere interesa, upotreba mjera profesionalne zrelosti.

Ključne riječi

profesionalna zrelost, RIASEC, interesi, diferenciranost, konzistentnost

Hrčak ID:

178512

URI

https://hrcak.srce.hr/178512

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.643 *