Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

OVČARSTVO I KOZARSTVO U ISTOČNOJ HRVATSKOJ – STANJE I POTENCIJALI RAZVITKA

Zvonko Antunović ; Zavod za stočarstvo, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Josip Novoselec ; Zavod za stočarstvo, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Željka Klir ; Zavod za stočarstvo, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Boro Mioč ; Zavod za specijalno stočarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Vesna Pavić ; Zavod za specijalno stočarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 269 Kb

str. 13-24

preuzimanja: 770

citiraj


Sažetak

Cilj je ovoga rada analizirati stanje ovčarstva i kozarstva u istočnoj Hrvatskoj te prikazati potencijale njihovoga mogućega razvitka. U Republici Hrvatskoj u Jedinstveni registar ovaca i koza na kraju 2015. godine upisano je 615.717 rasplodnih ovaca i 73.835 rasplodnih koza. Od toga je na području istočne Hrvatske kojemu teritorijalno pripada pet slavonskih županija (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Brodskoposavska i Virovitičko-podravska) evidentirano 109.547 rasplodnih ovaca i 6.791 rasplodnih koza, što je 17,79% ovaca i 9,20% ukupnog broja koza u Republici Hrvatskoj, od toga su 5.902 uzgojno valjane ovce i 151 uzgojno valjane koze. U navedenim županijama u posljednjih pet godina izražen je trend smanjenja broja ovaca. U Republici Hrvatskoj se uzgaja 16 pasmina ovaca, od kojih je 9 izvornih i 7 inozemnih pasmina. Na području
istočne Hrvatske uzgaja se cjelokupna populacija uzgojno valjanih cigaja u Republici Hrvatskoj, a značajni su i uzgoji merinolandšafa (84,91%). U istočnoj Hrvatskoj u ovčarskoj proizvodnji glavni je uzgojni cilj proizvodnja mesa, prvenstveno janjetine, a u kozarskoj proizvodnji mlijeko. Proizvodnja ovčjeg i osobito kozjega mlijeka na
području istočne Hrvatske sve je više zastupljena. Proizvodnja ovčjega mlijeka potaknuta je uvozima istočnofrizijske ovce, koje danas ima oko 150 uzgojno valjanih grla te dolaskom stada travničke pramenke iz Bosne i Hercegovine na područja Virovitičko-podravske županije gdje ih se trenutačno uzgaja oko 2.500 grla. Ovčje mlijeko se najčešće prerađuje u sir, a sve je veća potražnja mljekarskih industrija za njim. U Republici Hrvatskoj ne postoji sustavno organiziran otkup vune te je problem njenog zbrinjavanja sve izraženiji. Kozarstvo je u istočnoj Hrvatskoj zadnjih godina sve interesantnija grana stočarstva, osobito proizvodnja mlijeka. Uzgoji
koza organizirani su u mini farmama (30-60 grla), čiji je osnovni proizvod mlijeko, koje najčešće na obiteljskim gospodarstvima prerađuju u sir. U Republici Hrvatskoj pa tako i u istočnoj Hrvatskoj značajni su uzgoji inozemnih pasmina koza koje su se dobro prilagodile našim uvjetima uzgoja i sustavno se nadziru uzgojnoselekcijskim radom. Brojne su populacije alpine, a zadnjih godina se povećava i broj burskih koza (48,84% od ukupnog broja u Republici Hrvatskoj) koje se uzgajaju na području istočne Hrvatske. Alpina je primarno namijenjena proizvodnji mlijeka, dok se bursku kozu, u čistoj krvi ili u obliku različitih križanaca koristi gotovo
isključivo za proizvodnju mesa - jaretine. Prilagodbom zakonima EU i uvođenjem novih znanstvenih, stručnih i tehnoloških dostignuća u području ovčarske i kozarske proizvodnje došlo je do izrade novih uzgojnih programa iz područja ovčarstva i kozarstva čime je postignut određeni napredak u ovim proizvodnjama. Kvalitetnije korištenje neiskorištenih pašnjačkih površina i nusproizvoda prehrambenih industrija kojima obiluje ovo područje ukazuje na
značajne potencijale razvitak ovčarstva i kozarstva u istočnoj Hrvatskoj. Potrebno je još dosta rada, uz obvezu povećanja populacije ovaca i koza, te značajnija ulaganja u osuvremenjivanje i širu primjenu novijih tehnoloških postupaka s ciljem podizanja proizvodnosti, poboljšanja dobrobiti i kvalitetnijeg praćenja zdravlja stada i pojedinih grla ovaca i koza te povećanja gospodarske učinkovitosti u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji.

Ključne riječi

istočna Hrvatska; ovčarstvo; kozarstvo; postojeće stanje; potencijali razvitka

Hrčak ID:

180246

URI

https://hrcak.srce.hr/180246

Datum izdavanja:

21.4.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.065 *