Izvorni znanstveni članak
Istraživanja patološkog anatoma Eduarda Miloslavića na bojištima Drugoga balkanskog i Prvoga svjetskog rata
Stella Fatović-Ferenčić
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijest i filozofiju znanosti, Odsjek za povijest medicinskih znanosti, Zagreb, Hrvatska
Slaven Kale
; Veleposlanstvo Republike Poljske u Republici Hrvatskoj, Zagreb, Hrvatska
Darija Hofgräff
; Hrvatski državni arhiv, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Eduard Miloslavić (Oakland-SAD), 1884 – St. Louis-SAD, 1952) u historiografiji je poznat kao forenzičar, voditelj i osnivač Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu (1935 - 1945) te po svjedočenju o masovnim zločinima počinjenima nad Poljacima u Katynskoj šumi tijekom Drugog svjetskog rata. Njegova patološko-anatomska karijera u Beču, te sudjelovanje u Drugome balkanskom i Prvome svjetskom ratu do sada nisu obrađivani. Upravo je taj dio Miloslavićeva života bio presudan za oblikovanje specifične medicinske ideologije koju je usvojio, među čijim su zagovarateljima bila najveća imena onodobne patološke anatomije, poput Rudolfa Virchowa, Ludwiga Aschoffa i Antona Weichselbauma. Njihova su stajališta proizašla iz teorijskog okvira konstitucijske i ratne patologije - struke kojoj se pripisivala mogućnost zaštite zdrave konstitucije cjelokupne zajednice. Prikazani segment Miloslavićevog bečkoga razdoblja stoga je važan za razumijevanje međuutjecaja profesije i organizacije saniteta s jedne strane te Miloslavićevog strukovnoga i društvenopolitičkoga opredjeljenja, koje će doći do izražaja tijekom njegova vještačenja u Katynu 1943. godine.
Ključne riječi
Eduard Miloslavić; ratna medicina; konstitucijska patologija; Drugi balkanski rat; Prvi svjetski rat
Hrčak ID:
181312
URI
Datum izdavanja:
3.4.2017.
Posjeta: 1.821 *