Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.1515/aiht-2017-68-2939

Znanja i stavovi potrošača o zdravoj prehrani u Hrvatskoj: presječno ispitivanje

Marija Ljubičić orcid id orcid.org/0000-0001-6200-0426 ; University of Zadar, Department of Health Studies1, General Hospital Zadar, Department of Pediatrics2, Zadar, Croatia
Marijana Matek Sarić orcid id orcid.org/0000-0003-2734-7955 ; University of Zadar, Department of Health Studies, Zadar, Croatia
Irena Colić Barić ; University of Zagreb Faculty of Food Technology and Biotechnology, Zagreb, Croatia
Ivana Rumbak orcid id orcid.org/0000-0002-6419-0427 ; University of Zagreb Faculty of Food Technology and Biotechnology, Zagreb, Croatia
Draženka Komes ; University of Zagreb Faculty of Food Technology and Biotechnology, Zagreb, Croatia
Zvonimir Šatalić ; University of Zagreb Faculty of Food Technology and Biotechnology, Zagreb, Croatia
Raquel P. F. Guiné orcid id orcid.org/0000-0003-0595-6805 ; CI&DETS, Polytechnic Institute of Viseu, Viseu, Portugal


Puni tekst: engleski pdf 295 Kb

str. 153-158

preuzimanja: 791

citiraj


Sažetak

Poznato je da dijetalna vlakna kao bitna komponenta pravilne prehrane znatno pridonose zdravlju, za razliku od brze hrane i od konzumacije obroka izvan vlastitog doma. Cilj rada bio je procijeniti navike konzumacije ne samo glavnih izvora prehrambenih vlakana voća, povrća i cjelovitih žitarica nego i konzumacije brze hrane i obroka izvan vlastitog doma opće populacije u Republici Hrvatskoj. Korišten je validirani anketni upitnik portugalskog istraživačkog centra Polytechnic Institute Viseu. Upitnik je sadržavao pitanja o demografskim karakteristikama, o dobrim prehrambenim navikama vezanima uz konzumaciju glavnih izvora prehrambenih vlakana i o lošim prehrambenim navikama vezanima uz konzumaciju brze hrane i hrane izvan vlastitog doma. Istraživanje se provodilo od listopada 2014. do ožujka 2015. U istraživanju je sudjelovalo 2536 ispitanika u dobi od 18 do 70 godina, od kojih su 67,4 % bile žene i 32,6 % muškarci. Rezultati su pokazali da ispitanici konzumiraju najčešće jedan obrok povrća i jedan komad voća dnevno, a cjelovite žitarice konzumiraju u prosjeku tek svaki drugi dan. Žene i stanovnici urbanog područja konzumiraju veću količinu voća, povrća i cjelovitih žitarica u odnosu na muškarce (p<0,001). Muškarci češće konzumiraju brzu hranu i obroke izvan vlastitog doma u usporedbi sa ženama (p<0,001). Izgledno je da će osobe koje se hrane izvan doma posegnuti za brzom hranom (p<0,001), što uzrokuje sniženu konzumaciju namirnica bogatih prehrambenim vlaknima. Postoji pozitivna povezanost više razine obrazovanja i dobrih prehrambenih navika, ali i konzumacije brze hrane i obroka izvan vlastitog doma (p<0,001). Konzumacija brze hrane u hrvatskoj populaciji nije prevladavajući način prehrane, ali je prisutna u više od 50 % stanovništva. Kad je o hrvatskoj populaciji riječ, unos voća, povrća i cjelovitih žitarica kao glavnih izvora prehrambenih vlakana je ispod preporučenih i nacionalnih i međunarodnih standarda.

Ključne riječi

brza hrana, cjelovite žitarice, dijetalna vlakna, obroci izvan vlastitog doma, povrće, prehrambene navike, voće

Hrčak ID:

183269

URI

https://hrcak.srce.hr/183269

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.822 *