Pregledni rad
https://doi.org/10.31823/d.25.2.3
Sakramentalni pečat i ispovjedna tajna
Zdenko Ilić
; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Đakovo, Hrvatska
Sažetak
Kada osoba otvori svoju dušu svećeniku ispovjedniku da bi ispovjedila svoje grijehe u sakramentalnoj ispovijedi, između njih nastaje sveta veza. Preko svećenika, kao služitelja sakramenta pokore, djeluje Krist koji oprašta grijehe. Svećenik ne može nikome obznaniti rečeno u ispovijedi te je vezan apsolutnom profesionalnom tajnom koju nazivamo sakramentalni pečat. Kann. 983-984 donose dva vida tajnosti koju ispovjednik i drugi koji bi mogli doći do saznanja iz slavlja sakramenta pokore moraju održavati. Ta tajnost odnosi se na sve ono što se čulo u pojedinačnoj ispovijedi. Prema kan. 983 sakramentalni pečat nepovrediv je. Svećenik ispovjednik ne smije obznaniti sadržaj ispovijedi ni izravno ni neizravno preko nekih znakova, sugestija ili činâ. Ako ispovjednik izravno povrijedi sakramentalni pečat, odmah upada u kaznu izopćenja (latae sententiae) pridržane Apostolskoj stolici. Ako to učini neizravno, treba biti kažnjen (ferendae sententiae) prema težini kažnjivoga djela (kan. 1388, §1). Osim ispovjednika, tumač i drugi do kojih je na bilo koji način doprlo znanje o grijesima, obvezni su čuvati ispovjednu tajnu. Ako se toga ne budu držali, mogu biti kažnjeni pravednom kaznom, pa čak i izopćenjem (kan. 1388, §2).
Kod izravne povrede sakramentalnoga pečata Apostolska pokorničarna mjerodavna je za otpuštanje kazne izopćenja jednim posebnim postupkom. U ostalim slučajevima mjerodavan je ordinarij.
Ključne riječi
sakrament pokore; sakramentalni pečat; ispovjedna tajna; ispovjednik; pokornik; izravna i neizravna povreda; izopćenje; Apostolska pokorničarna
Hrčak ID:
183859
URI
Datum izdavanja:
5.7.2017.
Posjeta: 4.813 *