Filologija, No. 12, 1984.
Izvorni znanstveni članak
lMENlCE S NESUFIKSALNIM ZAVRŠETKOM -AR
Dragica Malić
; Zagreb
Sažetak
U radu se promatra čitav fundus imenica hrvatskog ili srpskog jezika koje završavaju na -ar, a ne mogu se promatrati kao tvorenice pomoću našega sufiksa -ār. Na istraživanje su potakle neke dvostrukosti u likovirna posuđenica koje se javljaju u rječnicima (i u suvremenoj jezičnoj praksi) s dva ravnopravna završetka -ar i -er -bez kvalifikacije koji je lik u standardnoj jezičnoj normi pravilniji. Stoga se praćenjem povijesnih putova posuđivanja i načina odomaćivanja posuđenica pokušalo doći do zaključka o tome koji je lik prihvatljiviji u našoj standardnoj normi.
Građa je podijeljena na tri kategorije imenica: 1. jednosložne irnenice na -ar; 2. imenice sa završetkom -(a)r; 3. ostale imenice na -ar. Analiza građe pokazala je da su imenice domaćeg podrijetla u sve tri kategorije rnalobrojne i da su se one kasnije razrasle prihvaćanjem znatnog broja posuđenica u raznim jezičnopovijesnirn razdobljima i iz različitih izvora.
Spomenuti problem kolebljivosti završetka najizrazitiji je u drugoj kategoriji, a dosta je izuzetan u trećoj. Povijesni tokovi odomaćivanja posuđenica pokazuju da su te dvije kategorije vrlo živo prihvaćale posuđenice od najstarijih vremena i da se jezik kao sustav -ako je postojala rnogućnost kolebanja u završetku -uvijek radije odlučivao za završetak -ar (tj. -(a)r, odnosno -ar), te da su posuđenice dostigle potpuni stupanj odomaćenosti uključivši se u jednu od imeničkih kategorija na -ar. Upravo zato i u današnjim slučajevima u kojima postoji kolebanje prednost treba dati liku na -ar.
Ključne riječi
Hrčak ID:
184101
URI
Datum izdavanja:
7.5.1984.
Posjeta: 881 *