Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

lMENlCE S NESUFIKSALNIM ZAVRŠETKOM -AR

Dragica Malić ; Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 28.266 Kb

str. 27-103

preuzimanja: 288

citiraj


Sažetak

U radu se promatra čitav fundus imenica hrvatskog ili srpskog jezika koje završavaju na -ar, a ne mogu se promatrati kao tvorenice pomoću našega sufiksa -ār. Na istraživanje su potakle neke dvostrukosti u likovirna posuđenica koje se javljaju u rječnicima (i u suvremenoj jezičnoj praksi) s dva ravnopravna završetka -ar i -er -bez kvalifikacije koji je lik u standardnoj jezičnoj normi pravilniji. Stoga se praćenjem povijesnih putova posuđivanja i načina odomaćivanja posuđenica pokušalo doći do zaključka o tome koji je lik prihvatljiviji u našoj standardnoj normi.

Građa je podijeljena na tri kategorije imenica: 1. jednosložne irnenice na -ar; 2. imenice sa završetkom -(a)r; 3. ostale imenice na -ar. Analiza građe pokazala je da su imenice domaćeg podrijetla u sve tri kategorije rnalobrojne i da su se one kasnije razrasle prihvaćanjem znatnog broja posuđenica u raznim jezičnopovijesnirn razdobljima i iz različitih izvora.

Spomenuti problem kolebljivosti završetka najizrazitiji je u drugoj kategoriji, a dosta je izuzetan u trećoj. Povijesni tokovi odomaćivanja posuđenica pokazuju da su te dvije kategorije vrlo živo prihvaćale posuđenice od najstarijih vremena i da se jezik kao sustav -ako je postojala rnogućnost kolebanja u završetku -uvijek radije odlučivao za završetak -ar (tj. -(a)r, odnosno -ar), te da su posuđenice dostigle potpuni stupanj odomaćenosti uključivši se u jednu od imeničkih kategorija na -ar. Upravo zato i u današnjim slučajevima u kojima postoji kolebanje prednost treba dati liku na -ar.

Ključne riječi

Hrčak ID:

184101

URI

https://hrcak.srce.hr/184101

Datum izdavanja:

7.5.1984.

Posjeta: 599 *