Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.2.7

ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE)

László Heka ; Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu, Szeged, Mađarska


Puni tekst: hrvatski pdf 433 Kb

str. 855-880

preuzimanja: 6.409

citiraj


Sažetak

Ove godine navršava se 150. obljetnica donošenja Austro-ugarske nagodbe,
kompromisa između Austrije i Ugarske koji je u mnogim segmentima poslužio
kao predložak za godinu dana kasnije sklopljenu Hrvatsko-ugarsku nagodbu.
Ovima dvjema nagodbama Mađari su uredili svoje odnose s dvorom i s
Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom, s kojom se
Ugarska od 1102. nalazila u državnoj zajednici. Tako je okončan dugotrajni
sukob s Austrijom, a i hrvatsko pitanje je u Budimpešti i Beču skinuto s
dnevnog reda.
Nagodbe su usvojene na sličan način, pregovorima kraljevinskih odbora, prihvaćanjem
zakonskih članaka u zemaljskim saborima, njihovim sankcioniranjem
od strane kralja, a potom proglašavanjem u saborima. Broj članaka (69
odnosno 70), kao i mnoge formulacije u njima, čine temelj za njihovu poredbenu
analizu. Objema je zajedničko i to da su ih ugovorne stranke (Austrija i
Ugarska s jedne strane te Hrvatska i Ugarska s druge) različito tumačile, pa
su nagodbe služile i kao stalno sredstvo javnopravnoga prijepora i političke
borbe unutar pojedinih dijelova monarhije, kao i između dviju polovina dvojne
monarhije.

Ključne riječi

Austro-ugarska nagodba, Hrvatsko-ugarska nagodba, delegacija, dualizam, zajednički poslovi

Hrčak ID:

184334

URI

https://hrcak.srce.hr/184334

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 7.759 *