Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5

Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja

Ivana Macuka ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatska
Irena Burić ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatska
Ana Slišković ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski PDF 666 Kb

str. 355-375

preuzimanja: 1.045

citiraj


Sažetak

Učiteljska je profesija emocionalno zahtjevna profesija te učitelji navode kako u svom poslu doživljavaju različite ugodne i neugodne emocije značajnoga intenziteta. Različite emocije koje učitelji doživljavaju u odnosu s profesionalnim aktivnostima mogu utjecati na njihov profesionalni, ali i osobni razvoj. Učestalo se doživljavanje negativnih emocija u svakodnevnom radu u odnosu s učenicima, roditeljima, kolegama i nadređenima, uz doživljaj emocionalne iscrpljenosti (kao važnog aspekta sagorijevanja na poslu) može nepovoljno odraziti na psihološku dobrobit učitelja te povećati zastupljenost i psihopatoloških simptoma.U ovom je istraživanju ispitana uloga različitih emocija koje učitelji mogu doživjeti u odnosu s učenicima u razredu, roditeljima i obrazovnim sustavom, kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti u objašnjenju zastupljenosti anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma kod učitelja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1149 osnovnoškolskih učitelja predmetne nastave iz različitih hrvatskih regija. Ukupno je sudjelovalo 210 učitelja i 939 učiteljica u dobi između 24 i 65 godina. S obzirom su na rodne razlike u zastupljenosti pojedinih psihopatoloških simptoma provedene zasebne analize na poduzorcima učitelja i učiteljica. Provedbom je hijerarhijskih regresijskih analiza utvrđeno da, uz kontrolu duljine radnog staža (koja značajno doprinosi objašnjenju simptoma somatizacije kod učiteljica), određene emocije (zasićenost, ljubav, ljutnja i beznađe doživljene u odnosu s učenicima; anksioznost doživljena u odnosu s roditeljima, te doživljaj razočaranosti u obrazovni sustav), kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti ostvaruju značajne samostalne doprinose objašnjenju anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma učitelja. Dobiveni rezultati upućuju na to da objašnjenju psihopatoloških simptoma učitelja i učiteljica u najvećoj mjeri pridonosi doživljaj emocionalne iscrpljenosti kao posljedica svakodnevnog pritiska na poslu.

Ključne riječi

učitelji; emocije; emocionalna iscrpljenost; mentalno zdravlje; psihopatološki simptomi

Hrčak ID:

184782

URI

https://hrcak.srce.hr/184782

Datum izdavanja:

17.7.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski španjolski

Posjeta: 2.539 *