Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22572/mi.23.1.4
Žene i muškarci u televizijskim vijestima: glasovi nejednake vrijednosti
Viktorija Car
orcid.org/0000-0003-2799-8926
; Odsjek za medije i komunikaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Karolina Leaković
orcid.org/0000-0002-2393-096X
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Anja Stević
orcid.org/0000-0001-9703-2225
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Jelena Stipović
orcid.org/0000-0002-3033-9086
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Prisutnost ženskih lica, glasova i karaktera u medijima, osobito audio-vizualnim, ima značajan utjecaj na perpetuiranje i/ili kreiranje vrijednosti, stavova i ponašanja publike (građana) koji se tiču roda te rodno stereotipnih obrazaca. U fokusu je ovog istraživanja rodna reprezentacija u središnjim informativnim emisijama HTV-a, Nove TV i RTL-a. Cilj je bio utvrditi postoji li međusobna korelacija između autorstva i zastupljenosti žena i muškaraca u vijestima – tko i o kome izvještava, koga se (re)prezentira, čiji se glasovi čuju? Autorice su istražujući rodnu reprezentaciju nastojale utvrditi je li i u kojoj mjeri spomenuta televizijski posredovana slika svijeta rodno označena. Kvantitativna analiza sadržaja provedena je na uzorku od 3 148 vijesti iz 180 središnjih informativnih televizijskih emisija emitiranih u razdoblju od pet godina (2009. – 2013.). Istraživanje pokazuje kako su žene u središnjim informativnim emisijama zauzele vodeće pozicije: autorice su 42,6 % analiziranih vijesti, dok su muškarci njih 23, 9 %; uredničke pozicije ostvaruju u gotovo jednakome omjeru (38,33 % žene i 39,44 % muškarci). Međutim, muškarci su vidljiviji kao autori vijesti – ispred kamera pojavljuju se u autorskoj ulozi u četvrtini analiziranih vijesti, dok su žene vidljive tek u jednoj petini. Muškarci se kao voditelji pojavljuju u 60 % analiziranih informativnih emisija. Žene su izrazito podzastupljene kao nositeljice sadržaja vijesti – u toj se ulozi pojavljuju u tek 8,3 % slučajeva, a muškarci u četiri puta više – 33,4 %. Izjave muškaraca triput su češće u dnevnicima, dok ženskih glasova uopće nema u 40 % priloga koje potpisuju novinarke te u više od polovine priloga koje potpisuju muškarci.
Ključne riječi
rodna reprezentacija; rodna jednakost; televizija; vijesti; autorstvo; novinari i novinarke
Hrčak ID:
185526
URI
Datum izdavanja:
25.7.2017.
Posjeta: 3.330 *