Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5

Ivan Rimac orcid id orcid.org/0000-0003-4022-5856 ; Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Ivan Burić ; Odsjek za komunikologiju, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Aleksandar Štulhofer orcid id orcid.org/0000-0001-5138-3644 ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 295 Kb

str. 64-79

preuzimanja: 463

citiraj


Sažetak

Županovljeva teorija egalitarnog sindroma (ES) (Županov, 1970) nedavno je operacionalizirana i inicijalno testirana na indikatorima županijske razvijenosti (Štulhofer i Burić, 2015; Burić i Štulhofer, 2016). Kako bi odgovorila na pitanje je li razmjerno rašireno prihvaćanje ES kulturalno naslijeđe, kao što je smatrao Županov, ili pak posljedica tranzicijskih troškova, provedena je analiza na županijskoj razini uporabom povijesnih podataka (Vuković, Štulhofer i Burić, 2017), koja je rezultirala većom empirijskom potporom za prvu od dviju teza. U ovome radu autori nastoje provjeriti ranije uvide na mikro razini (sociodemografska obilježja prihvaćanja ES) i makro razini (povezanost županijske razine ES s povijesnim indikatorima razvijenosti) obuhvatnijim i robusnijim statističkim postupcima (višerazinsko regresijsko modeliranje). Osim opisane provjere, koja je potvrdila ranije nalaze, u radu predstavljamo i validaciju kratke mjere ES koja obuhvaća samo pet čestica (SEMA-5), što je čini prikladnom za uporabu u širokom rasponu istraživanja društvenih fenomena.

Ključne riječi

egalitarni sindrom, Josip Županov, SEMA-5, validacija, metodologija

Hrčak ID:

186451

URI

https://hrcak.srce.hr/186451

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.300 *