Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Utjecaj dietetskih faktora na mišićni rad

D.F. Hawkins ; University College London


Puni tekst: engleski pdf 15.199 Kb

str. 225-246

preuzimanja: 247

citiraj


Sažetak

I. Eksperimentalni rad s ljudima
Kod nekih vrsta mišićnog rada nastoji se postići maksimalni efekt bez obzira na faktor izdržljivosti, dok je kod drugih vrsta mišićnog rada bitno, da se održi optimalni efekt kroz određeno vremensko razdoblje. Prvi tip rada često nalazimo u sportu, a s drugim se tipom susrećemo u svakodnevnom životu i shvaćamo ga radom u užem smislu riječi. Kad ispitujemo utjecaj dijetetskih faktora na mišićni rad, radije biramo rad, kod kojeg se postižu maksimalni efekti, jer su eksperimentalni uvjeti pritom znatno bolji. Uz konstantne fizikalne i psihološke uvjete maksimumi će doista zavisiti samo od dijete, i to od njezinih kvalitativnih i kvantitativnih komponenata, kao i od njezine probavljivosti i vremena administracije. Kao jedinica za izvršeni rad uzima se postignuti broj kgm u jedinici vremena. Mehanički radni efekt izražavamo procentima odnosa energije potrošene za taj rad prema ukupno utrošenoj energiji. Dobro je, da se dijeta, koju želimo ispitati, primijeni već nekoliko dana prije početka pokusa, a vrlo je važno, da ispitanik bude unaprijed treniran za određenu vrstu rada.
II. lzvor energije za mišićnu kontrakciju
Iz rezultata pokusa s izoliranim mišićima izlazi, da su ugljikohidrati jedini izvor mišićne energije. Iz eksperimentalnih radova s ljudima je međutim jasno, da i masti igraju znatnu ulogu. R. Q. raste za vrijeme teškog mišićnog rada do 1,0, a zatim, ako se rad dosta dugo nastavlja, pada na 0,75. Aktivni mišić troši ugljikohidrate kao primami izvor energije. Ako se teški mišićni rad nastavlja, mišić postepeno prelazi na potrošnju masti. Izgaranje masti traje još i za vrijeme periode oporavljanja. Do mobilizacije masti dolazi, čim se isprazne glikogenske rezerve.
III. lndividualni dijetetski faktori
Kaloričku upotrebu za vrijeme mišićnog rada možemo rastaviti na tri komponente:
- kalorije potrebne za bazalni metabolizam,
- kalorije potrebne za održavanje ostalih funkcija u vezi s radom,
- kalorije potrebne za vršenje samog rada.
Dok su prve dvije komponente vrlo individualne, na treću komponentu otpada razmjerno malen broj kalorija.
Konstantna tjelesna težina je možda najbolji indikator, da hrana zadovoljava što se tiče kalorija. Pri pristupanju novom radu mora proći određeno vrijeme, prije nego dođe do balansa tjelesne težine. Kad je ravnoteža jednom uspostavljena, svaki gubitak i povećanje tjelesne težine utječe negativno na radnu sposobnost.
Ugljikohidrati
Već dugo postoji mišljenje, da je visoka količina ugljikohidrata u dijeti primarni faktor za izvršavanje mišićnog rada. Kod teškog mišićnog rada potrebna je dijeta sastavljena od 50% ugljikohidrata.
Masti
O ulozi masti u mišićnom radu postoje još oprečna mišljenja.·Dok neki smatraju. da je rad, koji se vrši s isključivo masnom hranom, jednako vrijedan, drugi smatraju da je pod tim uvjetima mehanički efekt 10% niži. Visoka masna rezerva važna je pod uvjetima niske temperature, kod plivača i dugotrajnih napora, gdje brzo dolazi do iscrpljenja glikogenskih rezervi. Kod niske temperature poželjan je manji mehanički efekt na račun povećane produkcije topline. Općenito se može preporučiti umjereno uživanje masti uz adekvatnu količinu ugljikohidrata.
Proteini
Poznato je, da povećanu mišićnu aktivnost prati povećane trošenje bjelančevina. Naučna baza za visoku proteinsku dijetu je međutim još uvijek vrlo labava. Dodatni proteini u hrani mogli bi se dodati zbog toga: što povećanu mišićnu aktivnost prati malo povećanje potrošnje bjelančevina; što se čini, da održanje glikogenskih rezerva zavisi od količine proteina; što proteinska hrana izaziva pozitivni psihološki efekt. Uz kvalitetnu i kvantitetnu kontrolu prehrane važno je odrediti probavljivost hrane kao i vrijeme administracije. Radi li se o kratkotrajnom naporu, najbolje je. da se posljednji obrok, sastavljen iz lako probavljive hrane, uzme dva sata prije početka samog rada. U industriji se preporučuje uzimanje hrane prije samog početka rada i u toku rada u razmjerno čestim intervalima. Poželjno je, da se hrana uzeta u toku rada sastoji iz lako probavljivih ugljikohidrata. Uloga je vitamina mnogo proučavana u dijetetici mišićnog rada, ali su efekti, ako su i nađeni, vrlo maleni i nepostojani. Kofein, teobromin i teofilin djeluju u malim dozama stimulirajući. Isto vrijedi i za male količine alkohola.

Ključne riječi

Hrčak ID:

186730

URI

https://hrcak.srce.hr/186730

Datum izdavanja:

24.6.1954.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 787 *