Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31297/hkju.17.3.1
Vjera u institucije i zadovoljstvo demokracijom u Hrvatskoj: ocjene na temelju političke pristranosti nasuprot ocjenama na temelju rezultata
Andrija Henjak
orcid.org/0000-0003-4783-5796
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U radu se istražuju determinante koje određuju vjeru u institucije i zadovoljstvo demokracijom u Hrvatskoj. Polazi se od pretpostavke da učinkovito upravljanje podrazumijeva učinkovite mehanizme odgvornosti putem kojih se političke aktere i institucije, kao i demokraciju u praksi, ocjenjuje na temelju rezultata koje isporučuju građanima. Ipak, u duboko je podijeljenim društvima veća vjerojatnost
da će građani političke institucije i djelovanje političkog poretka ocijeniti
ovisno o tome koliko oni uspješno odražavaju preferencije i identitet građana, a ne na temelju rezultata njihova upravljanja. U takvim duboko podijeljenim društvima koja politiku doživljavaju kao igru u kojoj jedna strana mora dobiti a druga izgubiti, vjerojatno je da će ocjene političkih institucija i demokratskog djelovanja ovisiti o poistovjećivanju građana s pojedinim političkim strankama i u kojoj mjeri one predstavljaju njihov politički identitet. Na ocjene demokratskog poretka te vjere u institucije u duboko podijeljenome hrvatskom društvu vjerojatnije će utjecati poistovjećivanje s političkim strankama nego rezultati upravljanja. U radu se provjerava utemeljenost navedenih pretpostavki na osnovi podataka o izborima 2011., 2015. i 2016. godine. Primjenom višestruke regresijske analize nastoji se utvrditi utjecaj političke pristranosti u usporedbi s brojnim drugim čimbenicima kojima se mjere politički stavovi, politička učinkovitost, ocjena ekonomske situacije, povjerenje u društvo, znanje o politici i društveno-ekonomski položaj. Rezultati analize upućuju na to da je utjecaj političke pristranosti, kao i varijabli koje su s njime povezane, snažan i statistički značajan i kada je riječ o povjerenju u političke institucije poput Sabora i Vlade i kada je riječ o povjerenju u institucije koje nisu političke, primjerice pravosudni sustav i javnu upravu. Rezultati su slični pri ocjenjivanju demokracije te se utvrđuje
da utjecaj političke pristranosti ima dosljednije statističko značenje od
utjecaja drugih varijabli. Također se utvrđuje da je utjecaj političke pristranosti najjači kod ocjenjivanja demokracije, potom kod povjerenja u Vladu i Sabor te konačno kod povjerenja u javnu upravu i pravosuđe.
Ključne riječi
vjera u institucije; zadovoljstvo demokracijom; politička podrška; polarizacija
Hrčak ID:
187191
URI
Datum izdavanja:
4.9.2017.
Posjeta: 3.310 *