Slika tijela odnosi se na subjektivnu predodžbu osobe o vlastitome tjelesnom izgledu odražavajući percepciju, stajališta, misli i osjećaje vezane uz vlastito tijelo, i uz tjelesni izgled u cjelini i uz specifična područja i dijelove tijela.1 Slika tijela nije statična,2 nego je određena složenom interakcijom unutrašnjih (bioloških i psiholoških) i vanjskih (kulturalnih i socijalnih) čimbenika.2–4Nezadovoljstvo tijelom, kao jedan od aspekata slike tijela, jest subjektivna negativna procjena vlastitoga tjelesnog izgleda, dijelova tijela ili tjelesnih karakteristika.1,3 Ono može biti od blagog nezadovoljstva nekim dijelovima tijela sve do ekstremnog podcjenjivanja vlastitog tijela u cjelini. Raskorak između percipiranog i idealnoga tjelesnog izgleda leži u srži nezadovoljstva tijelom.5 Što je raskorak veći, veće je i nezadovoljstvo tijelom. Neki autori nezadovoljstvo tijelom definiraju i kao poremećaj slike tijela. Tako, primjerice, Johnson i Connors6 navode da se nezadovoljstvo tijelom može smatrati patološkim kada se javlja istodobno s problemima u drugim područjima funkcioniranja osobe, npr., kada utječe na osjećaj vlastite neefikasnosti i nekompetentnosti. Ipak, nezadovoljstvo tijelom javlja se kod znatnog dijela nekliničke populacije.7
Svijest o tijelu, gledajući iz razvojne perspektive, rano se razvija. Iako je većina djece zadovoljna svojim tijelom,8 nalazi nekih istraživanja pokazuju da djeca već u dobi od šest godina izražavaju nezadovoljstvo nekim aspektima svojega tijela i zabrinutost zbog tjelesne težine,9,10 koji se s dobi povećavaju. U adolescenciji raskorak između percipiranog i idealnoga tjelesnog izgleda postaje izraženiji, što ovo razdoblje čini posebno osjetljivim za razvoj nezadovoljstva tijelom u odnosu prema drugim razdobljima razvoja. Adolescenti obaju spolova procjenjuju vlastito tijelo i njegovu privlačnost, ali i tjelesni izgled i privlačnost tijela drugih osoba. Tijekom djetinjstva spolne razlike u nezadovoljstvu tijelom gotovo da ne postoje,8 međutim, ulaskom u pubertet tjelesne promjene imaju različite posljedice na sliku tijela kod djevojaka i mladića. Naime, promjene u obliku i veličini tijela kod adolescentnih su djevojaka praćene porastom tjelesne težine i nakupljanjem tjelesne masnoće na struku, bokovima, bedrima i stražnjici koje djevojke često doživljavaju negativno jer ih udaljavaju od ideala mršavosti.11,12 Prema rezultatima brojnih istraživanja, kod djevojaka je tijekom adolescencije vidljiv porast nezadovoljstva tijelom.11,13–20 S druge strane, pubertalne promjene kod mladića uključuju smanjenje tjelesne masnoće, širenje ramena i dobivanje na mišićnoj masi, što ih u većoj mjeri približava idealu mišićavosti.21 Međutim, rezultati nešto rjeđih istraživanja nezadovoljstva tijelom kod mladića nisu potpuno konzistentni. Naime, neka istraživanja upućuju na smanjenje njihova nezadovoljstva tijelom tijekom adolescencije,11,15,17,18,22 dok prema rezultatima drugih istraživanja, kod mladića, kao i kod djevojaka, dolazi do povećanja nezadovoljstva tijelom tijekom ovoga razvojnog razdoblja.13,14,23 Također, nalazi mnogih istraživanja upućuju na visoku prevalenciju preokupacije i zabrinutosti zbog tjelesnog izgleda, tjelesne težine te veličine i/ili oblika tijela kod adolescenata obaju spolova.14,24,25 Stoga se čini da neuspjeh u dostizanju nametnutog ideala tjelesnog izgleda može voditi do nastanka i razvoja nezadovoljstva tijelom neovisno o spolu adolescenta.17
Uloga važnosti slike tijela, odnosno važnosti koju osoba pridaje svojemu tjelesnom izgledu u istraživanjima slike tijela često je zanemarena.26 Prema istraživačicama L. A. Ricciardelli i M. P. McCabe,25 informacija o tome da osoba želi imati drugačiju veličinu i/ili oblik tijela u odnosu prema sadašnjemu nije sama po sebi presudna za nezadovoljstvo tijelom, već snažnu ulogu pritom ima važnost koju tomu pridaje. Na taj način važnost vlastitoga tjelesnog izgleda može utjecati na (ne)zadovoljstvo tijelom, kao i na druga područja života. Ako osoba ne pridaje veliku važnost tomu kako izgleda, manje je vjerojatno da će njezin tjelesni izgled utjecati na njezin osjećaj vlastite vrijednosti, čak ako njime nije zadovoljna.25 Ulaskom u razvojno razdoblje adolescencije djevojke i mladići postaju svjesniji samih sebe, a često drastične promjene u tjelesnom izgledu i izgledu pojedinih dijelova tijela zauzimaju vrlo važnu i istaknutu ulogu u njihovu životu.18,27,28 Budući da su sociokulturalni pritisci na djevojke i mladiće prema idealnom izgledu ženskog i muškog tijela različiti, pri čemu se djevojkama diktira mršavost, a mladićima mišićavost tijela, čini se da je bitno razlikovati važnost koju djevojke i mladići pridaju različitim karakteristikama svojega tjelesnog izgleda (npr., važnost tjelesne težine ili važnost čvrstoće i/ili veličine mišića). Istraživanja spolnih i dobnih razlika u važnosti slike tijela tijekom adolescencije rjeđa su, a njihovi rezultati nedovoljno konzistentni. Prema nalazima nekih istraživanja, adolescentice pridaju veću važnost svojemu tjelesnom izgledu nego adolescenti,29 dok neka istraživanja ne nalaze spolne razlike.30 Istraživanja na predadolescentima nalaze da dječaci u odnosu prema djevojčicama pridaju veću važnost mišićavosti svojega tijela,31,32 no nalazi o spolnim razlikama u pridavanju važnosti tjelesnoj težini nisu posve jednoznačni. Naime, prema istraživačicama M. P. McCabe i L. A. Ricciardelli,33 djevojčice pridaju veću važnost svojoj tjelesnoj težini, dok prema rezultatima drugog istraživanja, nema spolnih razlika.34
S obzirom na nejednoznačnost rezultata istraživanja spolnih i dobnih razlika u nezadovoljstvu tijelom i važnosti slike tijela u razdoblju adolescencije, cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike između djevojaka i mladića u ranoj i kasnoj adolescenciji u vezi s nezadovoljstvom tijelom i važnosti slike tijela te njihovim pojedinim aspektima.
Metodologija
Sudionici
U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1056 učenica i učenika osnovnih i srednjih škola koji su činili dvije dobne skupine (rana i kasna adolescencija). Poduzorak adolescenata u ranoj adolescenciji činio je 40,7% (n = 430) cjelokupnog uzorka. U nj su bili uključeni učenice i učenici petih, šestih i sedmih razreda osnovnih škola s područja Zagreba, Velike Gorice i Dugog Sela dobnog raspona od 10 do 14 godina (M = 12,21; SD = .95; 47,1% djevojaka, 52,9% mladića). Poduzorak adolescenata u kasnoj adolescenciji činio je 59,3% (n = 626) cjelokupnog uzorka, a sastojao se od učenica i učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola s područja grada Zagreba i Velike Gorice dobnog raspona od 16 do 19 godina (M = 17,15; SD = .60; 58,2% djevojaka, 41,8% mladića).
Mjerni instrumenti
Za procjenu nezadovoljstva tijelom i važnosti slike tijela primijenjene su dvije ljestvice prevedene i prilagođene verzije Inventara slike tijela i promjene tjelesnog izgleda (Body Image and Body Change Inventory) uz dopuštenje autorica L. A. Ricciardelli i M. P. McCabe.35 Ljestvice su prevedene na hrvatski jezik metodom dvostrukog prijevoda te su učinjene potrebne prilagodbe. Ljestvicama Zadovoljstvo tijelom i Važnost slike tijela dodane su čestice za procjenu nezadovoljstva i važnosti tjelesne visine, čvrstoće mišića te izgleda stražnjice i struka s obzirom na to da u originalnoj verziji oni nisu zastupljeni, a dio su preokupacija tjelesnim izgledom adolescenata. Prilagođena ljestvica Zadovoljstvo tijelom sadržava 14 čestica pri čemu prvih pet mjeri zasebne aspekte zadovoljstva tijelom (zadovoljstvo tjelesnom težinom, tjelesnom visinom, oblikom tijela, veličinom i snagom mišića te čvrstoćom mišića), a preostalih devet čestica stupanj u kojem je osoba zadovoljna izgledom pojedinih dijelova svojega tijela (bokovima, stražnjicom, bedrima, prsnim košem/prsima, trbuhom, strukom, ramenima, nogama i rukama). Sudionici odgovaraju na skali Likertova tipa od pet stupnjeva: od 1 = jako nezadovoljan/na do 5 = jako zadovoljan/na. Ljestvica omogućuje dobivanje pojedinačnih rezultata o zadovoljstvu tjelesnom težinom, tjelesnom visinom, oblikom tijela, veličinom i snagom mišića te čvrstoćom mišića, kao i ukupnog rezultata koji označava mjeru općeg zadovoljstva tijelom, a izračunava se kao jednostavna linearna kombinacija procjena sudionika na svih 14 čestica. Viši rezultat upućuje na veće zadovoljstvo tijelom. Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije ove ljestvice na našem uzorku iznosi a = .92.
Ljestvica Važnost slike tijela, kao i prethodna ljestvica, sadržava 14 čestica od kojih prvih pet mjeri koliku važnost osoba pridaje pojedinim aspektima tjelesnog izgleda (važnost tjelesne težine, tjelesne visine, oblika tijela, veličine i snage mišića te njihove čvrstoće). Preostalih devet čestica mjeri koliku važnost osoba pridaje izgledu pojedinih dijelova svojega tijela, a ispituju se isti dijelovi tijela kao i u prethodno opisanoj ljestvici Zadovoljstvo tijelom. Sudionici na svaku česticu odgovaraju na skali Likertova tipa od pet stupnjeva: od 1 = uopće nije važno do 5 = jako važno. Ljestvica omogućuje dobivanje pojedinačnih rezultata o važnosti tjelesne težine, tjelesne visine, oblika tijela, veličine i snage mišića te njihove čvrstoće, kao i ukupnog rezultata koji označava mjeru važnosti slike tijela, a izračunava se kao jednostavna linearna kombinacija procjena sudionika na svih 14 čestica. Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije ljestvice Važnost slike tijela na našem uzorku iznosi a = .92.
Postupak
Ovo istraživanje dio je šireg istraživanja različitih čimbenika nezadovoljstva tijelom u adolescenciji. Prije početka njegove provedbe zatražena su odobrenja od mjerodavnih tijela i institucija. Na osnovi uvida u nacrt i plan provedbe istraživanja te u sve mjerne instrumente i postupke istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo za istraživanja s ljudima Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koje jamči da istraživanje udovoljava etičkim načelima propisanima Etičkim kodeksom Hrvatske psihološke komore. Na temelju mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje suglasnost za provedbu istraživanja dalo je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Nakon prikupljenih odobrenja mjerodavnih tijela i institucija molbe za provedbu istraživanja s opisom cilja i postupka istraživanja poslane su ravnateljima osnovnih i srednjih škola u kojima se istraživanje planiralo provoditi. Nakon pozitivnog očitovanja ravnateljâ, uz suradnju sa školskim psiholozima dogovoreni su termini roditeljskih sastanaka u osnovnim školama, a potom i termini testiranja u osnovnim i srednjim školama. Ispitivanje je provedeno u školi grupno u više od 50 razrednih odjeljenja za vrijeme sata razrednika ili redovite nastave. Prije primjene upitnika učenicima je objašnjena svrha istraživanja te je naglašeno da je ono potpuno anonimno. Učenici su zamoljeni za suradnju i iskrenost pri odgovaranju uz napomenu o mogućnosti odustajanja u bilo kojem trenutku bez posljedica. Ispunjavanje upitnika trajalo je 20-ak minuta.
Statističke metode
Sve analize rezultata (deskriptivni podaci za istraživačke varijable, kao i multivarijatne analize varijance) provedene su s pomoću računalnog programa za statističku obradu podataka SPSS 11.5.0.36 Radi utvrđivanja spolnih i dobnih razlika u nezadovoljstvu tijelom i važnosti slike tijela (linearne kombinacije zavisnih varijabla) provedene su multivarijatne analize varijance sa spolom i dobi kao nezavisnim varijablama te njihovom interakcijom.
Rezultati
Kako bi se dobili rezultati o nezadovoljstvu tijelom i njegovim pojedinim aspektima, procjene sudionika na svim su česticama ljestvice Zadovoljstvo tijelom rekodirane u svoje inverzne vrijednosti. Varijable nezadovoljstvo tijelom i važnost slike tijela izračunane su kao jednostavna linearna kombinacija procjena na svih 14 čestica u svakoj od upotrijebljenih ljestvica. Za ispitivanje spolnih i dobnih razlika u nezadovoljstvu tijelom i važnosti slike tijela provedene su multivarijatne analize varijance sa spolom i dobi kao nezavisnim varijablama (spol × dob (2 × 2)).
Multivarijatna analiza varijance (spol × dob (2 × 2)) za varijable nezadovoljstva tijelom i njegovim aspektima (linearna kombinacija zavisnih varijabla nezadovoljstva tijelom, tjelesnom težinom, tjelesnom visinom, čvrstoćom mišića, veličinom i snagom mišića te oblikom tijela) pokazala je znatne glavne multivarijatne efekte spola i dobi te njihov glavni interakcijski efekt (tablica 1.). Na temelju značajnosti Wilksovih lambda u MANOVA-i utvrđeno je da je u analizi formirana kombinirana zavisna varijabla nezadovoljstva tijelom znatno povezana sa spolom i dobi sudionika, kao i s njihovom interakcijom. Rezultati odražavaju nisku povezanost između interakcije spola i dobi i kombinirane zavisne varijable nezadovoljstva tijelom (η2 = .02). Nešto je viša povezanost spola i nezadovoljstva tijelom (η2 = .07), a najveći se postotak varijance rezultata u linearnoj kombinaciji zavisnih varijabla može pripisati razlikama u dobi adolescenata (η2 = .12). Dakle, može se zaključiti da nezadovoljstvo tijelom adolescenata najviše ovisi o njihovoj dobi, potom o spolu te naposljetku o interakciji spola i dobi.
Aritmetičke sredine (prosječne vrijednosti za česticu čiji se teoretski rasponi kreću od 1 do 5; inverzne vrijednosti procjena na ljestvici Zadovoljstvo tijelom) i standardne devijacije za varijable nezadovoljstva tijelom i njegovim aspektima prikazane su natablici 2., a rezultati pojedinih analiza natablici 3.
Rezultati multivarijatne analize varijance na univarijatnoj razini za varijablu nezadovoljstvo tijelom (i njegovim aspektima) prikazani su natablici 3. Za značajan multivarijatni efekt spola u MANOVA-i zaslužne su spolne razlike na univarijatnoj razini u varijablama nezadovoljstvo tijelom, nezadovoljstvo tjelesnom težinom, čvrstoćom, veličinom i snagom mišića te oblikom tijela. Djevojke su u odnosu prema mladićima nezadovoljnije svim navedenim aspektima tjelesnog izgleda. Na univarijatnoj razini jedini aspekt nezadovoljstva tijelom kod kojeg se nije pokazao značajan glavni efekt spola jest nezadovoljstvo tjelesnom visinom. Za značajan multivarijatni efekt dobi zaslužne su dobne razlike na univarijatnoj razini za sve ispitane varijable nezadovoljstva tijelom. Nezadovoljstvo tijelom, kao i nezadovoljstvo svim njegovim aspektima veće je u kasnoj nego u ranoj adolescenciji. Međutim, potrebno je napomenuti da prosječno nezadovoljstvo tijelom, kao i nezadovoljstvo svim ispitanim aspektima tjelesnog izgleda kod djevojaka i mladića iznosi između 1,82 i 2,95 na ljestvici od 1 (jako zadovoljan/na) do 5 (jako nezadovoljan/na), što upućuje na nisko do umjereno nezadovoljstvo tijelom.
Interakcija glavnih efekata spola i dobi na univarijatnoj razini značajna je samo za varijablu nezadovoljstvo veličinom i snagom mišića. Iako su djevojke općenito nezadovoljnije veličinom i snagom svojih mišića od mladića i u ranoj i u kasnoj adolescenciji, kod mladića je u kasnoj adolescenciji nezadovoljstvo ovim aspektom tjelesnog izgleda znatno veće nego u ranoj, dok je kod djevojaka ta razlika manja. Spolne razlike u nezadovoljstvu veličinom i snagom mišića u ranoj su adolescenciji mnogo veće nego u kasnoj. Interakcija spola i dobi na nezadovoljstvo veličinom i snagom mišića prikazana je naslici 1.
Multivarijatna analiza varijance za varijable važnosti slike tijela i njegovih aspekata pokazala je značajne glavne multivarijatne efekte spola i dobi te značajan glavni interakcijski efekt (tablica 4.). Na temelju značajnosti Wilksovih lambda u MANOVA-i utvrđeno je da je u analizi formirana kombinirana zavisna varijabla važnosti slike tijela (linearna kombinacija zavisnih varijabla važnosti slike tijela, tjelesne težine, tjelesne visine, čvrstoće mišića, veličine i snage mišića te oblika tijela) značajno povezana sa spolom i dobi sudionika, kao i s njihovom interakcijom. Rezultati odražavaju nisku povezanost između interakcije spola i dobi i kombinirane zavisne varijable važnosti slike tijela (η2 = .02). Nešto je viša povezanost dobi i važnosti slike tijela (η2 = .05), a najveći se postotak varijance rezultata u linearnoj kombinaciji zavisnih varijabla može pripisati razlikama u spolu adolescenata (η2 = .28). Dakle, može se zaključiti da važnost slike tijela adolescenata najviše ovisi o njihovu spolu, potom o dobi te naposljetku o interakciji spola i dobi.
Aritmetičke sredine (prosječne vrijednosti za česticu čiji se teoretski rasponi kreću od 1 do 5) i standardne devijacije za varijable važnosti slike tijela i njegovih aspekata prikazane su natablici 5., a rezultati pojedinih analiza natablici 6.
Natablici 6. prikazani su rezultati multivarijatne analize varijance na univarijatnoj razini za varijablu važnosti slike tijela (i njegovih aspekata). Za značajan multivarijatni efekt spola u MANOVA-i zaslužne su spolne razlike na univarijatnoj razini u varijablama važnost tjelesne visine, važnost čvrstoće mišića te veličine i snage mišića pri čemu mladići ovim aspektima tjelesnog izgleda pridaju veću važnost nego djevojke. Za značajan multivarijatni efekt dobi zaslužne su dobne razlike na univarijatnoj razini za varijablu važnost tjelesne visine koja je važnija mlađim adolescentima nego starijima.
Interakcija glavnih efekata spola i dobi na univarijatnoj razini značajna je za varijable važnost slike tijela, čvrstoće mišića i oblika tijela. Dobne razlike u važnosti slike tijela, čvrstoće mišića i oblika tijela povezane su sa spolom adolescenta. Dok su u ranoj adolescenciji slika tijela i oblik tijela važniji mladićima, u kasnoj su adolescenciji oni važniji djevojkama. Iako je općenito čvrstoća mišića važnija mladićima nego djevojkama i u ranoj i u kasnoj adolescenciji, kod mladića je važnost čvrstoće mišića, kao i slike i oblika tijela veća u ranoj nego u kasnoj adolescenciji, dok je kod djevojaka važnost koju pridaju ovim aspektima svojega tjelesnog izgleda veća u kasnoj nego u ranoj adolescenciji. Interakcijski efekti spola i dobi na navedene varijable prikazani su na slikama2.,3. i4.
Rasprava
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike između djevojaka i mladića u ranoj i kasnoj adolescenciji u nezadovoljstvu tijelom i važnosti slike tijela te u njihovim pojedinim aspektima. Prosječno nezadovoljstvo tijelom, kao i nezadovoljstvo svim ispitanim aspektima tjelesnog izgleda kod djevojaka i mladića nisko je do umjereno. Međutim, djevojke su u odnosu prema mladićima nezadovoljnije svim ispitanim aspektima svojega tjelesnog izgleda osim tjelesnom visinom za koju nisu nađene spolne razlike. Dakle, djevojke su općenito nezadovoljnije svojim tijelom, kao i svojom tjelesnom težinom, čvrstoćom, veličinom i snagom mišića te oblikom tijela u odnosu prema mladićima. Iako su i u ranoj i u kasnoj adolescenciji djevojke nezadovoljnije veličinom i snagom mišića od mladića, mladići u kasnoj adolescenciji iskazuju veće nezadovoljstvo ovim aspektom svojega tjelesnog izgleda od onih u ranoj adolescenciji, dok je kod djevojaka ta razlika manje izražena.
Dobivene spolne razlike u nezadovoljstvu tijelom uglavnom su u skladu s rezultatima domaćih i stranih istraživanja. Naime, mnoga strana istraživanja upućuju na veću prevalenciju nezadovoljstva tijelom i s njime povezanih problema prilagodbe kod djevojaka nego kod mladića.1,37–39 Prema nalazima jednoga stranog istraživanja, čak je polovica djevojčica već u završnim razredima osnovne škole nezadovoljna vlastitom težinom i tjelesnim izgledom.10 Slični su rezultati dobiveni i u domaćim istraživanjima prema kojima visok postotak adolescentica izražava želju za mršavijim tijelom20,40 te je nezadovoljno nekim njegovim dijelovima (npr., bokovima, strukom, stražnjicom, bedrima)41 pri čemu iskazuju izrazito negativna stajališta o njima.18,29,42 Dobiveni rezultati o spolnim razlikama u nezadovoljstvu tijelom objašnjivi su i s obzirom na spolne razlike u pubertalnim promjenama u razdoblju adolescencije koje djevojke udaljavaju od kulturalnog ideala mršavosti jer su praćene porastom tjelesne težine i nakupljanjem tjelesne masnoće na struku, bokovima, bedrima i stražnjici,11,12 dok mladiće u većoj mjeri približavaju idealu mišićavoga muškog tijela širokih ramena, ravnog trbuha te uskih struka i bokova21 jer uključuju rast u visinu, smanjenje tjelesne masnoće, širenje ramena i dobivanje na mišićnoj masi. Stoga je raskorak između idealnog i percipiranoga tjelesnog izgleda kod djevojaka u odnosu prema mladićima veći, što posljedično dovodi do većeg nezadovoljstva tijelom kod djevojaka. Ipak, rezultati nekih istraživanja pokazuju da velik postotak adolescenata neovisno o spolu izvještava o zabrinutosti zbog tjelesnog izgleda24,25 te kako ni mladići, a ni djevojke nisu imuni na različite brige vezane uz svoj tjelesni izgled.43
U pogledu dobnih razlika u nezadovoljstvu tijelom rezultati ovog istraživanja pokazuju da je nezadovoljstvo tijelom i nezadovoljstvo svim aspektima tjelesnog izgleda kod djevojaka i mladića veće u kasnoj nego u ranoj adolescenciji, što je samo djelomično u skladu s rezultatima prijašnjih istraživanja. Naime, rezultati brojnih istraživanja upućuju na povećanje nezadovoljstva tijelom kod djevojaka od rane do kasne adolescencije.11,13–20 Međutim, rezultati istraživanja nezadovoljstva tijelom kod mladića ne daju konzistentne nalaze. Prema nekim istraživanjima, nezadovoljstvo tijelom kod mladića pokazuje pad tijekom adolescencije,11,15,17,18,22 dok prema drugim istraživanjima, dolazi do njegova povećanja.13,14,23 Moguće objašnjenje nalaza ovog istraživanja, prema kojemu je nezadovoljstvo tijelom i nezadovoljstvo svim ispitanim aspektima tjelesnog izgleda kod adolescenata obaju spolova veće u kasnoj nego u ranoj adolescenciji, možemo potražiti u činjenici da se svijest o vlastitom tijelu, kao i svijest o društveno uvjetovanom idealnom tjelesnom izgledu i kod djevojaka i kod mladića s dobi povećavaju, što može utjecati na njihovu sliku tijela te dovesti do porasta u nezadovoljstvu tijelom neovisno o spolu.
Provjerene dobne razlike u važnosti slike tijela i njegovih aspekata upućuju samo na značajnost razlike u pridavanju važnosti tjelesnoj visini između djevojaka i mladića u ranoj i kasnoj adolescenciji: i djevojke i mladići u ranoj adolescenciji pridaju veću važnost svojoj tjelesnoj visini od onih u kasnoj adolescenciji. Moguće je da ulaskom u razdoblje adolescencije djevojke i mladići u odnosu prema onima u kasnoj adolescenciji, imaju izraženiju želju za većom tjelesnom visinom jer su pubertalne promjene tek započele. Dok su u ranoj adolescenciji slika tijela i oblik tijela važniji mladićima, u kasnoj su adolescenciji oni važniji djevojkama. Iako je općenito čvrstoća mišića važnija mladićima nego djevojkama i u ranoj i u kasnoj adolescenciji, mladići u ranoj adolescenciji pridaju veću važnost čvrstoći svojih mišića, kao i slici i obliku tijela u odnosu prema onima u kasnoj adolescenciji, dok djevojke u kasnoj adolescenciji važnijima smatraju ove aspekte svojega tjelesnog izgleda u odnosu prema djevojkama u ranoj adolescenciji. U skladu s razlikama u sociokulturalnim pritiscima prema idealnom izgledu mršavoga ženskog odnosno mišićavoga muškog tijela kojima su izloženi i djevojke i mladići, na našem uzorku mladići pridaju veću važnost svojoj tjelesnoj visini te čvrstoći, veličini i snazi mišića. Ovaj je nalaz sukladan rezultatima istraživanja na predadolescentima koja upućuju na to da dječaci pridaju veću važnost mišićavosti nego djevojčice.31,34 Prema istraživanju M. P. McCabe i L. A. Ricciardelli,33 djevojčice pridaju veću važnost svojoj tjelesnoj težini, što u našem istraživanju nije potvrđeno. Naši rezultati sugeriraju da nema spolnih razlika u važnosti tjelesne težine, što je u skladu s rezultatima istraživanja prema kojima nisu utvrđene spolne razlike u pridavanju važnosti tjelesnoj težini.34 Dakle, prema rezultatima ovog istraživanja, adolescenti obaju spolova pridaju podjednaku važnost svojoj tjelesnoj težini. Moguće objašnjenje ovog nalaza jest da je tjelesna težina važan čimbenik postizanja idealnoga tjelesnog izgleda i kod djevojaka i kod mladića. Naime, prekomjerna tjelesna težina moćan je prediktor nezadovoljstva tijelom kod djevojaka i žena,44 dok su kod mladića i prekomjerna tjelesna težina, kao i ona ispodprosječna, prediktori njihova nezadovoljstva tijelom,45 što je objašnjivo razlikama u nametnutim sociokulturalnim utjecajima idealnoga tjelesnog izgleda.
Važno je naglasiti da, premda su djevojkama čvrstoća i veličina mišića, kao što je spomenuto, manje važne nego mladićima, iznenađuje kako one pokazuju više razine nezadovoljstva ovim aspektima tjelesnog izgleda nego mladići, a to može upućivati na izrazitu samokritičnost djevojaka u pogledu svih aspekata svojega tjelesnog izgleda, čak onih koji im nisu najvažniji poput, primjerice, veličine mišića. Objašnjenje ovog nalaza možemo potražiti u sve većem imperativu ne samo mršavog već i čvrstog te umjereno mišićavoga ženskog tijela.18,46
Zaključak
Primjenom transverzalnog nacrta istraživanja s dvije skupine adolescenata obaju spolova različite dobi (rana i kasna adolescencija) ispitane su spolne i dobne razlike u nezadovoljstvu tijelom i važnosti slike tijela u adolescenciji. Rezultati provedenog istraživanja upućuju na očekivano više razine nezadovoljstva tijelom i nezadovoljstva svim ispitanim aspektima tjelesnog izgleda kod djevojaka u odnosu prema mladićima i u ranoj i u kasnoj adolescenciji uz iznimku nezadovoljstva tjelesnom visinom za koju nisu nađene spolne razlike. Nezadovoljstvo tijelom i nezadovoljstvo svim aspektima tjelesnog izgleda kod djevojaka i mladića izraženije je u kasnoj nego u ranoj adolescenciji. Mladićima u ranoj adolescenciji slika je tijela važnija nego mladićima u kasnoj adolescenciji, dok je djevojkama u kasnoj adolescenciji slika tijela važnija nego djevojkama u ranoj adolescenciji. Čvrstoća mišića važnija je mladićima nego djevojkama i u ranoj i u kasnoj adolescenciji.
Ovo istraživanje pridonosi postojećim spoznajama o nezadovoljstvu tijelom time što nije ograničeno samo na osobe ženskog spola na kojima su istraživanja nezadovoljstva tijelom pretežno provođena. Također, osim nezadovoljstva tijelom u istraživanju je ispitana važnost slike tijela, odnosno važnost koju adolescenti obaju spolova pridaju svojemu tjelesnom izgledu koja je u ranijim istraživanjima često zanemarivana, a može imati važnu ulogu u razvoju nezadovoljstva tijelom. Praktični doprinos provedenog istraživanja odnosi se na mogućnost primjene dobivenih rezultata u osmišljavanju preventivnih i/ili intervencijskih programa usmjerenih na sprječavanje razvoja nezadovoljstva tijelom. Bilo bi poželjno preventivne programe usmjeriti na smanjenje važnosti tjelesnog izgleda pri samoprocjeni te na osnaživanje samopoštovanja koje bi se temeljilo i na drugim aspektima života (primjerice, na socijalnoj i/ili akademskoj kompetentnosti) radi prevencije izrazite preokupiranosti tijelom, razvoja poremećaja hranjenja i/ili primjene drugih ekstremnih štetnih strategija za promjenu tjelesnog izgleda.
Uz navedene doprinose potrebno je upozoriti na neke nedostatke i ograničenja ovog istraživanja. Jedan od metodoloških nedostataka odnosi se na uporabu mjera koje se sastoje od samo jedne čestice za procjenu nezadovoljstva i važnosti tjelesne težine, visine, čvrstoće i veličine mišića te oblika tijela. Nadalje, s obzirom na transverzalan nacrt istraživanja, ispitane su samo dobne razlike, ali ne i razvojne promjene zbog čega bi u budućim istraživanjima bilo poželjno primijeniti istraživačke nacrte s longitudinalnom komponentom koji bi, za razliku od transverzalnog nacrta, omogućili uvid u razvoj i promjene u nezadovoljstvu tijelom i važnosti slike tijela tijekom adolescencije. Također, radi dobivanja bogatijeg uvida u specifičnosti nezadovoljstva tijelom u adolescenciji, kao i uvida u načine suočavanja s pubertalnim promjenama na tjelesnom planu i njihovim utjecajima na sliku tijela, bile bi poželjne primjena kvalitativne metodologije, poput fokusnih grupa i/ili polustrukturiranih intervjua s manjim brojem sudionika i provedba istraživanja na kliničkim uzorcima koja mogu pružiti dodatan uvid u posljedice nezadovoljstva tijelom.