Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2017.4.7
KARTIRANJE I MODELIRANJE PUKOTINA IZ PODATAKA DOBIVENIH ZEMALJSKIM RADAROM U PROCJENI KVALITETE UKRASNOGA KAMENA I OPTIMIZIRANJU PRIDOBIVANJA (DVA PRIMJERA)
Mohamed Elkarmoty
orcid.org/0000-0002-4792-0467
; Department of Civil, Chemical, Environmental and Materials Engineering, University of Bologna, via Terracini 28, 40131 Bologna, Italy; PhD Student
Camilla Colla
; Department of Civil, Chemical, Environmental and Materials Engineering, University of Bologna, via Terracini 28, 40131 Bologna, Italy; Adjunct Professor
Elena Gabrielli
; Department of Civil, Chemical, Environmental and Materials Engineering, University of Bologna, via Terracini 28, 40131 Bologna, Italy; Teaching Tutor
Sara Kasmaeeyazdi
; Department of Civil, Chemical, Environmental and Materials Engineering, University of Bologna, via Terracini 28, 40131 Bologna, Italy; Research Fellow
Francesco Tinti
orcid.org/0000-0002-6750-9368
; Department of Civil, Chemical, Environmental and Materials Engineering, University of Bologna, via Terracini 28, 40131 Bologna, Italy; Junior Assistant Professor
Stefano Bonduà
orcid.org/0000-0002-1632-5024
; Department of Civil, Chemical, Environmental and Materials Engineering, University of Bologna, via Terracini 28, 40131 Bologna, Italy; Assistant Professor
Roberto Bruno
; Department of Civil, Chemical, Environmental and Materials Engineering, University of Bologna, via Terracini 28, 40131 Bologna, Italy; Associate Professor
Sažetak
Stijenska masa obično je obilježena pukotinama koje uzrokuju prirodno komadanje kamena. Rezanje blokova u takvim kamenolomima može prouzročiti preveliki udio „otpada” (nekorisne stijenske mase) ili pridobivanje raspucanih blokova. Prikazana su dva slučaja istražena uporabom niskofrekvencijskoga i visokofrekvencijskoga zemaljskoga prodirućeg radara (skr. ZPR), kojim su zabilježene pukotine u dvama dijelovima kamenoloma. U prvome slučaju snimanje visokim frekvencijama rabljeno je za: (i) usporedbu radarskih rezultata interpoliranih običnim krigiranjem, s kartom fraktura opaženih na površini stijenskoga ureza, te (ii) prikaz načina modeliranja približno okomitih pukotina u tri dimenzije, a na temelju radarskih mjerenja. Drugi slučaj temeljio se na uporabi niskih frekvencija, kojima su opažane pukotine većih promjera te praćene što dublje u kameni blok s ciljem određivanja dubine jedre stijene prije vađenja. To je načinjeno izučavanjem trodimenzionalnoga radarskog modela profila i transparentnosti. Na kraju je prikazan teorijski model planiranja pridobivanja koji je uključio trodimenzionalni prikaz pukotina, a s ciljem optimiziranja i/ili povećanja proizvodnje. Uporaba radara pokazala su korisnim alatom za procjenu ležišta ukrasnoga kamena, odnosno optimizaciju njegova pridobivanja.
Ključne riječi
zemaljski prodirući radar; model pukotina; ukrasni kamen; planiranje vađenja kamena
Hrčak ID:
187751
URI
Datum izdavanja:
11.10.2017.
Posjeta: 2.179 *