Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15291/archeo.1189

Arheologija Silbe i silbenskih Grebena

Smiljan Gluščević ; Arheološki muzej Zadar, Zadar, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.875 Kb

str. 187-249

preuzimanja: 1.634

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 1.875 Kb

str. 187-249

preuzimanja: 449

citiraj


Sažetak

U članku se govori o arheološkim podatcima koji su tijekom desetljeća zabilježeni na otoku Silbi, odnosno u njezinu podmorju, koji se nalazio na najvažnijem pomorskom pravcu koji je od sjevernog vodio prema južnom Jadranu. Najstarije šture podatke o naseljenosti daje prapovijesna gradina, dok o životu u antici i kasnoj antici svjedoče zabilježeni grobovi i sarkofazi. Mnogo je bogatije podmorje samog otoka Silbe posebice prostor oko uvale sv. Ante i rta Arat na kojima su utvrđeni ostatci ponajviše antičkog postanja, ali i stakla iz novovjekovnog razdoblja. Silbi smo priključili i Grebene, skupinu od tri manja nenaseljena otočića, koji su bili sudbonosni za mnoge antičke, jedan kasnosrednjovjekovni i jedan novovjekovni brod. Najznačajniji su nalazi broda s velikom količinom, u jadranskom miljeu često unikatnog materijala, iz sredine 1. st. n. Kr., nalaz zvona iz druge pol. 13. st., odnosno nalazi broda s topovima, sidrima i keramikom iz sredine 17. st. Valja im pribrojiti i prvi u podmorju Jadrana zasvjedočeni brodolom s betičkim amforama Dr. 20.

Ključne riječi

Silba; prapovijest; sarkofazi; brodolomi; zvono; topovi

Hrčak ID:

188435

URI

https://hrcak.srce.hr/188435

Datum izdavanja:

18.10.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.747 *