Infektološki glasnik, Vol. 25 No. 4, 2005.
Stručni rad
Neki aspekti liječenja spolno prenosivih bolesti
Ž. Šperanda
M. Halbauer
Sažetak
U Poliklinici NADA u Požegi rađena je dijagnostička obrada, liječenje, te kontrola rezultata ispitanica s ranim simptomima infekcije donjeg genitalnog sustava. Vodeći simptomi su opetovano peckanje, ili svrbež, te pojačani vaginalni iscjedak dulje vremena. Detekcija Chlamydiae trachomatis vršena je pomoću »Human« testa baziranog na interakciji monoklonalnih anti LPS antigena s LPS antitijelom. Detekcija mikoplazmi vršena je pomoću seta »Mycoplasma duo«, firme »Bio-Rad«. Aerobne bakterije izdvojene su uzgojem u aerobnim uvjetima na standardnim podlogama. Putem PAPAtesta vršena je detekcija Trichomonas vaginalis, funga i Gardnerella vaginalis. Rezultati su pokazali da su četiri najčešćaa uzročnika infekcije: C. trachomatis, a potom Mycoplasma hominis i Ureaplasma urealyticum, te Trichomonas vaginalis. Primjena lijeka je provedena prema preporuci o liječenju genitalnih infekcija uzrokovanih s klamidijom trahomatis i mikoplazmama [1], s doksiciklinom u količini od 2×100 mg/21 dan u oba partnera. Potom prema našim smjernicama objavljenim 2003. god. [2] s azitromicinom 3×500 mg tjedno/3 tjedna, roksitromicinom 2×300 mg/tri tjedna [3]. Terapija vaginalnog trihomonasa provedena je s metronidazolom 2×400 mg/7–10 dana oba partnera. Kontrolni bris uziman je nakon provedene stanke od liječenja u trajanju od 4 tjedna. Rezultati su pokazali da je oko 70 % ispitanica s infekcijom mikoplazmama i vaginalnim trihomonasom izliječena u prvom pokušaju, te je kontrola bila negativna. Preostalih 30 % izliječeno je ponovljenim drugim postupkom. Nažalost liječenje klamidije trahomatis nije se pokazalo tako uspješnim. Praćeni su klinički parametri poput crvenila vulve, rodnice, te cervikalne sluznice, pojačanog iscjetka, te karakterističnog opetovanog peckanja. Tijekom ponavljanih kontrola klinički znakovi upale prestajali su uglavnom do/nakon četvrte kontrole, osim u manjeg broja izuzetaka. Također je rađena kontrola cervikalnog brisa na C. trachomatis. Tijekom ponavljanih kontrola, ukupno 9 postupaka, do negativizacije cervikalnog brisa došlo je samo u 36,8 % bolesnica. Kontroverzno je pitanje opravdanosti tako dugotrajnog i iscrpljujućeg liječenja s naizgled lošim rezultatom. S druge strane ispitanice kod kojih je došlo do prestanka kliničkih simptoma bolesti, samo su u manjem broju imale recidiv kliničke simptomatologije, ali spriječene su eventualne komplikacije koje mogu nastati. Mišljenja smo da dijagnostiku i liječenje treba provoditi.
Ključne riječi
spolno prenosive bolesti; liječenje; antibiotici; C. trachomatis
Hrčak ID:
17900
URI
Datum izdavanja:
8.12.2005.
Posjeta: 3.078 *