Izvorni znanstveni članak
Razvoj knjižničnih zbirki kao preduvjet i mjera razvoja knjižnice
Radovan Vrana
orcid.org/0000-0002-8867-8275
; Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Jasna Kovačević
; Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Knjižnice grada Zagreba
Sažetak
Razvoj knjižničnih zbirki pripada najvažnijim aktivnostima u sklopu upravljanja svakom knjižnicom i toj je aktivnosti potrebno posvetiti posebnu pozornost jer o njoj ovisi uspjeh knjižnice u korisničkoj zajednici. Posebnu ulogu u razvoju knjižničnih zbirki imaju korisnici knjižnica koji izražavanjem svojih potreba i želja u istraživanjima korisnika ili u neposrednom kontaktu s knjižničnim osobljem aktivno sudjeluju u izgradnji knjižničnog fonda knjižnice i oblikovanju knjižničnih usluga. U ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja korisnika Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Knjižnice grada Zagreba) s ciljem prikupljanja podataka o njihovim pogledima i stavovima o knjižničnom fondu navedene knjižnice. Temeljno pitanje istraživanja bilo je jesu li korisnici knjižnice zadovoljni dostupnošću građe u knjižnici. Istraživanje je provedeno uz pomoć tiskanog anketnog upitnika na prigodnom uzorku korisnika knjižnice (članova i nečlanova) u razdoblju od 1. 7. 2016. do 24. 9. 2016. U istraživanju su mogli sudjelovati i članovi i nečlanovi knjižnice. Rezultati istraživanja pokazuju kako su razlozi dolaska u knjižnicu vlastito obrazovanje i istraživanje, a potom slijede zabava i hobi te druge aktivnosti, kao i da tom prigodom korisnici u prosjeku posuđuju po 2 knjige. Korisnici su izrazili želju da na raspolaganju imaju više knjiga, i to književnosti, znanstvenih informacija (u digitalnom formatu) te publicistike u odnosu na ostale vrste građe poput časopisa i novina. Korisnici su također ukazali na razloge čitanja knjiga i časopisa, a to su najčešće vlastito zadovoljstvo, obrazovanje, osobni razvoj i zabava. Korisnici su također mogli izraziti i stupanj zadovoljstva građom, odnosno njezinom dostupnošću, i u tom su pitanju iskazali visok stupanj zadovoljstva knjigama, časopisima i novinama, dok su tek nešto manje zadovoljstvo povezali s digitalnom građom, udžbenicima, priručnicima, enciklopedijama, leksikonima i rječnicima. Završni dio istraživanja odnosio se na stavove korisnika o knjižnici, pri čemu su najistaknutiji pozitivni stavovi vezani uz građu i potrebe korisnika, a nešto manje povoljni uz pronalaženje građe. Rezultati istraživanja bit će primijenjeni u razvoju fonda knjižnice u kojoj je provedeno istraživanje.
Ključne riječi
narodna knjižnica; izgradnja fonda; vrednovanje fonda; istraživanje korisnika
Hrčak ID:
189113
URI
Datum izdavanja:
10.11.2017.
Posjeta: 1.300 *