Pregledni rad
https://doi.org/10.32728/h2016.06
Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak
Jadran Kale
orcid.org/0000-0002-9928-2225
; Muzej grada Šibenika, Šibenik, Hrvatska
Sažetak
Povećano javno zanimanje za kulturni krajolik u primorskom je okolišu dovelo i do prvih konzervatorskih postupanja sa suhozidima, kojima su u članku najprije utvrđena terminološka razgraničenja. Kuriozitetno je da se ova krajobrazna strukturiranja mogu tretirati u različitim vidovima zaštite kulturne baštine – kroz zaštitu krajolika, objekata i vještina – te su u tom smislu njihove zaštite zanimljive i kao stručni ogledi i ustaljivanja praksi. Prostorno planiranje i investitorsko obvezivanje očuvanja kažuna na trasi kroz područje njihove najgušće zastupljenosti pružilo je primjer odmjeravanja sva tri pristupa, od „etnozone“ i preventivne zaštite kulturnoga krajolika, preko postupanja s individualiziranim građevinama do uvriježivanja prakticiranja umijeća potaknutoga tim postupanjem. Postupci zaštite, obnove i očuvanja uspoređeni su s drugima te vrste, sažeto analizirani i interpretirani u skladu s autoritativnim teoretičarima zaštite kulturne baštine. Ostvareni dosezi zaštite i očuvanja uspoređeni su s recentnim talijanskim primjerima. Članak završava prijedlozima unaprjeđenja društvene skrbi za ovaj vid kulturne baštine.
Ključne riječi
kulturni krajolik; nematerijalna kulturna baština; lokalno znanje; suhozid
Hrčak ID:
189535
URI
Datum izdavanja:
1.12.2016.
Posjeta: 2.160 *