Šumarski list, Vol. 141 No. 11-12, 2017.
Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.5
Leptoglossus occidentalis HEIDEMANN, 1910 (Heteroptera: Coreidae) u Bosni i Hercegovini – recentna rasprostranjenost i prvi dokumentirani nalazi
Dejan Kulijer
orcid.org/0000-0003-0274-6335
; National Museum of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo
Mirza Dautbašić
; Faculty of Forestry, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Boris Hrašovec
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Adi Vesnić
; Department of Biology, Faculty of Science, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Šemso Šarić
; Public Forest Enerprise of Zenica – Doboj Canton, Zavidovići, Bosnia and Herzegovina
Osman Mujezinović
; Faculty of Forestry, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Sažetak
Sjeverno-američka stjenica, Leptoglossus occidentalis Heidemann, 1910, jedna je od 16 neeuropskih vrsta stjenica do danas unešenih u Europu, od kojih 10 potječe upravo iz Sjeverne Amerike (Rabitsch, 2010). Zbog svojeg prirodnog područja pridolaska u Sjevernoj Americi, područja Pacifičke obale omeđena lancem Stjenjaka na zapadu, Amerikanci su je nazvali „zapadnom stjenicom sjemena četinjača” (western conifer seed bug), čime su, uz područja pridolaska, naznačili i njenu štetnost za sjeme drvenastih vrsta iz porodice Pinaceae. Zbog osobite morfološke značajke, spljoštenog proširenja goljenice stražnjih nogu, također je poznata i kao „stjenica listolikog stopala“ (leaf-footed bug). Slovenski autori iskoristili su ovaj naziv kao predložak i dodali mu češer kao objekt prehrane, pa su je nazvali „storževa listonoška“ (Jurc & Jurc, 2005). U svakom slučaju, ova se stjenica nakon dolaska na europski kontinent u Italiji 1999. godine (Taylor et al. 2001.) vrlo brzo širila Europom, pa je u nepunih 10 godina prodrla u velik broj europskih zemalja, od Velike Britanije na zapadu, do Ukrajine i Rusije na istoku, od Norveške na sjeveru do Turske na jugu (Malumphy & Reid, 2007; Fent & Kment, 2011; Gapon, 2013). Među zemljama juga Europe, kojima se proširio ovaj novi invazivni štetnik, našla se i Bosna i Hercegovina. U radu su prikazani svi provjereni i dokumentirani nalazi L. occidentalis na području BiH, od prvog pronalaska i do sada neobjavljenog nalaza iz travnja 2008. godine (zgrada Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu), pa do najsvježijih nalaza ljeti i ujesen 2016. godine (Igman, Neum, Banja Luka). Recentno područje na kojemu je evidentirana ova nova invazivna stjenica u BiH, pregledno je prikazano prostorno označenim podacima nalaza na slici 1. Iako očekivan, značajan je i prvi nalaz ove nove invazivne stjenice u
reliktnim sastojinama bora munjike (Pinus heldreichii H. Christ) u masivu Prenja u studenom 2010. godine.Uvid u kronološki slijed i prostornu distribuciju nalaza L. occidentalis u Bosni i Hercegovini od 2008. do 2016. godine ukazuju na razmjerno brzo širenje ovog štetnika i vjerojatno lokalno povećanje populacije, što je zasigurno rezultiralo i njenom lakšom detekcijom. Nalaze se ipak treba shvatiti u kontekstu u kojem su nastali, a to su u velikoj većini bili neciljani, slučajni nalazi entomologa tijekom nekih drugih terenskih istraživanja. Radi uočljivosti i krupnoće same stjenice i činjenice da se ujesen zavlači u ljudske nastambe, nije rijetkost da se često i građanstvo pojavljuje kao „dojavljivač“ novih invazivnih vrsta. Važno je stoga ukazati na nepostojanje sustavnog praćenja pojave i širenja L. occidentalis na ovim prostorima. Uspostava ciljanog monitoringa i praćenja pojave, a posebice potencijalnog štetnog utjecaja L. occidentalis u borovim sastojinama i sjemenskim objektima u Bosni i Hercegovini, nužan su preduvjet potrajnog gospodarenja šumskim bogatstvom i kvalitetniju organizaciju i učinkovitost sustava zaštite šuma od ovog novog invazivnog štetnika.
Ključne riječi
strane vrste; Balkanski poluotok; četinjače; Hemiptera; kukac; invazivni štetni organizam; Pinus heldreichii; stjenice; stjenica listolikog stopala
Hrčak ID:
190221
URI
Datum izdavanja:
31.12.2017.
Posjeta: 2.908 *