Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/9e31lh41em
Prijepori u pisanju Vojte Režnog o političkim prilikama u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca u razdoblju 1919. – 1921.
Vjenceslav Herout
Sažetak
Razdoblje od proglašenja Kraljevstva SHS 1. prosinca 1918. do donošenja Vidovdanskog ustava 1921. godine dobro je obrađeno u ovdašnjoj historiografiji, ali i u velikim razlikama prikaza toga vremena. O njemu nisu pisali samo povjesničari iz raznih jugoslavenskih sredina nego i pripadnici nacionalnih manjina. Vojta Režny stao je iza onih političara koji su bili za monarhiju, centralizam i nacionalni unitarizam. Jednako kao što je smatrao da su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan narod, takav je stav imao i prema Česima i Slovacima, koje je smatrao Čehoslovacima. Za njega su oni koji nisu bili za takvu politiku bili državni neprijatelji, separatisti, opasnost za opstanak postojeće države. Njemu je Stjepan Radić bio najveći protivnik tadašnje države, iako je sam Radić tada bio više u zatvoru nego na slobodi. Sličan stav u prvim poslijeratnim godinama imao je i prema prilikama u Čehoslovačkoj. Kao što je u Radiću vidio neprijatelja jugoslavenske države, istog takvog neprijatelja vidio je u Hlinki u Čehoslovačkoj, koji je također bio zagovornik federalizma. Režny se nije bavio samo politikom, neosporivo veće zasluge imao je na kulturnom polju jer je bio animator kulturnog života, posebno na bjelovarsko-požeškom prostoru, gdje je živio najveći broj pripadnika češke nacionalne manjine. On je sudjelovao i u osnivanju brojnih kulturnih udruga (beseda) i 1921. u osnivanju krovne manjinske organizacije Čehoslovački savez.
Ključne riječi
Vojta Režny; Stjepan Radić; Československe listy; Čehoslovačka napredna seljačka stranka; federalizam; centralizam; unitarizam; separatizam; demagogija; Čehoslovački savez
Hrčak ID:
192406
URI
Datum izdavanja:
10.12.2017.
Posjeta: 1.608 *