Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v4i2.11
Priča u priči: Mise en abyme adaptacije u dvadeset i prvom stoljeću
Željka Flegar
; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sažetak
U skladu s predviđanjima Henryja Jenkinsa da će „stari i novi mediji uzajamno djelovati na sve složenije načine“ (Convergence Culture 6), ovo se istraživanje bavi metamodernim adaptacijama bajki dvadeset i prvoga stoljeća kroz konstrukt mreže bajki Christine Bacchilege te kulturu konvergencije i transmedijskog pripovijedanja Henryja Jenkinsa. U radu se promatra trend integriranja zbirki bajki u veće narativne cjeline kao artefakata značenja, moći i materijalne vrijednosti. Iako se pod pojmom mise en abyme bajki smatraju originalne bajke poznatih autora, te su adaptacije obično dio mitologije i kulture fantastičnog paralelnog svijeta. Takvi su književni tekstovi često parodije, subverzivne, pa čak i karnevaleskne prirode (Bahtin; Stephens) te reagiraju i na vlastitu izvornu kulturu i na našu svakodnevicu. Kroz spajanje kultura, stilova i formata putem konceptualne integracije, mise en abyme bajke također rezultiraju osnaživanjem marginaliziranih skupina. Po definiciji spin-off koji je dio složene inter- i hipertekstualne mreže, takova je zbirka bajki metafiktivni proizvod čija je funkcija prenošenje znanja i mudrosti. U digitalnom svijetu današnjice naglasak se stavlja na multimodalno, hipertekstualno i transmedijsko pripovijedanje u kojemu u velikoj mjeri sudjeluju i obožavatelji/čitatelji. Rad se bavi popularnim primjerima te prakse, The Tales of Beedle the Bard (2007/2008) [hrv. Bajke Barda Beedlea] J. K. Rowling i Tales of the Peculiar (2016) Ransoma Riggsa da bi se pobliže definirale mise en abyme adaptacije bajki te se odredila njihova funkcija i kulturno značenje.
Ključne riječi
adaptacije; mise en abyme; mreža bajki; kultura konvergencije; transmedijsko pripovijedanje
Hrčak ID:
192760
URI
Datum izdavanja:
29.12.2017.
Posjeta: 2.315 *