Glasilo biljne zaštite, Vol. 17 No. 6, 2017.
Izvorni znanstveni članak
Pojava štetnika na usjevima strnih žitarica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom 2016. godine
Renata Bažok
orcid.org/0000-0003-1655-8140
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu zoologiju
Ivana Figurić
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
Luka Deak
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
Borna Glückselig
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
Majda Kolenc
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
Darija Lemić
orcid.org/0000-0002-1175-3716
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu zoologiju
Maja Čačiija
orcid.org/0000-0001-9841-2721
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu zoologiju
Sažetak
Praćenje pojave i brojnosti populacije štetnika, uz poznavanje pragova odluke, prijeko je potrebno za donošenje odluke o suzbijanju. Štetnici se na pojedinim vrstama strnih žitarica javljaju u nejednakom intenzitetu, što ovisi o vremenskim uvjetima tijekom vegetacije, ali i o preferenciji pojedine vrste štetnika prema domaćinu. Navodi se da žitni balac preferira zob. Nije poznato postoji li preferencija ostalih štetnika prema pojedinoj vrsti žitarica i čime je ona uvjetovana. Cilj ovog rada bio je utvrditi brojnost populacije i dinamiku pojave pojedinih štetnika na četiri vrste strnih žitarica na pokušalištu Šašinovečki Lug tijekom 2016. godine te utvrditi razlike u napadu štetnika na pojedine vrste domaćina u uvjetima provedenih mjera zaštite. Na četiri vrste strnih žitarica na pokušalištu Šašinovečki Lug utvrđena je pojava žitnog i pšeničnog tripsa, stjenica roda Eurygaster i Aelia, lisnih uši, buhača (P. vittula i C. aridula), crvenog i plavog žitnog balca i sedlaste mušice šiškarice. U fauni štetnih kukaca prevladavali su pšenični tripsi u odnosu na žitne tripse, žitne stjenice roda Eurygaster u odnosu na rod Aelia, crveni žitni balac u odnosu na plavog žitnog balca te P. vittula u odnosu na vrstu C. aridula. Najveća brojnost tripsa utvrđena je na ječmu i pšenoraži, leme na zobi, a buhača na pšenoraži. Nisu utvrđene razlike između kultura u napadu žitnih stjenica i lisnih uši. Primjena insekticida nije uvijek bila uvjetovana visinom napada štetnika. Primjerice, tretiranje insekticidima u usjevu pšenice ne može se opravdati utvrđenim pragovima odluke. Napad leme u usjevu zobi bio je na granici praga odluke te je primjena insekticida bila opravdana. Istovremena primjena dva insekticida u punim dozama za suzbijanje leme u zobi nije bila potrebna i protivna je načelima integrirane zaštite bilja. Populacija buhača u pšenoraži bila je vrlo brojna no šteta nije bila velika. Šteta je prouzročena prije tretiranja insekticidom. Provedeno istraživanje pokazalo je razlike u preferenciji nekih najvažnijih štetnih kukca prema različitim vrstama strnih žitarica te je potvrdilo važnost prognoze štetnika koja mora biti osnova za određivanje potrebe primjene insekticida.
Ključne riječi
buhači; ječam; lisne uši; pšenica; pšenoraž; tripsi; zob; žitni balci; žitne stjenice
Hrčak ID:
192838
URI
Datum izdavanja:
1.11.2017.
Posjeta: 2.568 *