Stručni rad
https://doi.org/10.21857/y26kecvgn9
DRAGUTIN DOMJANIĆ I ZLATA KOLARIĆ‑KIŠUR – ZAVIČAJNI PISCI U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI
Gordana Čosić
orcid.org/0009-0009-0606-8026
; OŠ Dragutina Domjanića, Sveti Ivan Zelina, Hrvatska
Sažetak
Učenici u školu dolaze sa znanjem svoga zavičajnoga idioma, a potom se u školi susreću sa standardnim jezikom i njegovim normama. No, unatoč težnji za ovladavanjem standardnim jezikom, u nastavi hrvatskoga jezika izuzetno je važno očuvati zavičajni idiom. Načelo zavičajnosti prisutno je u metodikama nastave hrvatskoga jezika, a ističe kako učenicima treba na njima bliskim sadržajima približiti usvajanje nastavnoga gradiva i kako treba njegovati raznolikost narječja jer su ona bogatstvo hrvatskoga jezika (Težak, 1997.). I hrvatska narječja i jezični standard zaslužuju svoje mjesto u učenju hrvatskoga jezika te se učenike treba poticati na njihovu primjerenu i ispravnu jezičnu uporabu.
U četvrtome razredu osnovne škole učenici na nastavi Prirode i društva obrađuju Republiku Hrvatsku (NPiP, 2006.). Povezujući nastavne sadržaje, ovaj će rad učenicima približiti dva zavičaja: Hrvatsko prigorje (područje oko Svetoga Ivana Zeline) i Slavoniju (požeško područje) kroz djela dvaju pisaca: Zlate Kolarić-Kišur i Dragutina Domjanića. Zlata Kolarić-Kišur svojim je autobiografskim pričama i uspomenama iz djetinjstva, u knjizi Moja Zlatna dolina, odličan zavičajni predložak za upoznavanje požeškoga kraja u njegovoj cjelovitosti (međuljudskih odnosa, zgoda i nezgoda u vrijeme odrastanja), za upoznavanje jezičnoga bogatstva požeškoga govora te zavičajnih običaja.
Izbor iz pjesama Dragutina Domjanića, u kojima učenici prepoznaju obilježja prigorskoga zelinskoga kraja, običaje koji taj kraj čine posebnim i koji su vrijedno kulturno bogatstvo, baš kao i kajkavsko narječje kojim su te pjesme pisane, drugi su književni predložak na kojemu će učenici u nastavi hrvatskoga jezika učiti o ljepoti svoga zavičaja.
Radom će se istražiti koliko su književni predlošci dobra podloga za učenje o užem i širem zavičaju te koliko učenici rado u nastavi prihvaćaju bliske im sadržaje iz neposredne životne okoline: poznate krajeve i jezik. Nakraju će se provjeriti i koliko su učenici, potaknuti zavičajnicima, spremni i sami napisati književni tekst o svome zavičaju na zavičajnome idiomu ili na hrvatskome standardnome jeziku.
Ključne riječi
kajkavsko narječje; štokavsko narječje; zavičajna književnost; načelo zavičajnosti; učenje hrvatskoga jezika
Hrčak ID:
192968
URI
Datum izdavanja:
17.1.2018.
Posjeta: 2.243 *