Medicinski vjesnik, Vol. 25 No. (3-4), 1993.
Stručni rad
Ratne ozljede udova: iskustvo sa 480 ranjenih udova
Antun Matić
Ivan Hudolin
Miroslav Kašić
Marija Švagelj
Josip Kiš
Mirjana Petrović
Vjekoslav Čuljak
Željko Hodalić
Josip Dolanski
Luka Kuruc
Zlatko Ante Kokaj
Sažetak
Prikazani su rezultati liječenja 1186 stradalih u domovinskom ratu na području općine Vinkovci, i to od 01. srpnja 1991. do 30. lipnja 1992. god. Od svih ozlijeđenih muškarci su činili 85,49% (1014), žene 10,3 (122) i djeca 4,2% (50). Najveći je broj ozlijeđen krhotinama eksplozivnih naprava (granate, rakete) 85,48%, minama 8,48%, metkom 4,18%, a 1,92% je zadobilo opekotine, obično III stupnja. Učinjeno je 178 (28,52%) zahvata na gornjim i 302 (48,39%) kirurška zahvata na donjim udovima. Moderna oružja s projektilima velikih početnih brzina dovode do izuzetno ozbiljnih rana s masivnom destrukcijom tkiva. Krhotine bombi, granata ili mina postižu brzinu i od 1800 m/sec. Razarajući učinci prijenosa velike kinetičke energije na tkiva su dobro poznati i proučeni.
Iako i nije izravno pogođena projektilom, kost će frakturirati ako se nađe unutar prostora zvanog "privremena šupljina", koja može biti i 30-40 puta veća od promjera projektila, a koštani ulomci postaju sekundarni projektili i dodatno proširuju područje tkivnog oštećenja. Najteže ozljede udova posljedica su eksplozivnog djelovanja mina ili granata. Načela primarnog zbrinjavanja otvorenih prijeloma u ratnih rana su jasno određena:
• ekscizija kože
• ekscizija svih devitaliziranih dijelova tkiva
• odstranjenje stranih tijela
• odstranjenje fragmenata kortikalisa koji su bez
kontakta s tkivom
• fragmenti spongioze se mogu očistiti i koristiti
kao koštani graft
• ispiranje rane
• stabilizacija kosti (metoda izbora je vanjska
fiksacija)
• rekonstrukcija magistralnih krvnih žila
• izbjegavati primarnu rekonstrukciju živaca ili
tetiva
Ključne riječi
ratne ozljede; udovi; liječenje; iskustvo
Hrčak ID:
194795
URI
Datum izdavanja:
1.12.1993.
Posjeta: 790 *