Što je Bosna bez Hercegovine?

Skoči na glavni sadržaj

National Security and the Future, Vol. 6 No. 3-4., 2005.

Izvorni znanstveni članak

Što je Bosna bez Hercegovine?

Mladen Ančić

Puni tekst: hrvatski pdf 307 Kb

str. 87-128

preuzimanja: 9.472

APA 6th Edition

Ančić, M. (2005). Što je Bosna bez Hercegovine?. National Security and the Future, 6 (3-4.), 87-128. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/18579

MLA 8th Edition

Ančić, Mladen. "Što je Bosna bez Hercegovine?." National Security and the Future, vol. 6, br. 3-4., 2005, str. 87-128. https://hrcak.srce.hr/18579. Citirano 19.11.2024.

Chicago 17th Edition

Ančić, Mladen. "Što je Bosna bez Hercegovine?." National Security and the Future 6, br. 3-4. (2005): 87-128. https://hrcak.srce.hr/18579

Harvard

Ančić, M. (2005). 'Što je Bosna bez Hercegovine?', National Security and the Future, 6(3-4.), str. 87-128. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/18579 (Datum pristupa: 19.11.2024.)

Vancouver

Ančić M. Što je Bosna bez Hercegovine?. National Security and the Future [Internet]. 2005 [pristupljeno 19.11.2024.];6(3-4.):87-128. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18579

IEEE

M. Ančić, "Što je Bosna bez Hercegovine?", National Security and the Future, vol.6, br. 3-4., str. 87-128, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18579. [Citirano: 19.11.2024.]

Sažetak

Autor razmatra pozadinu čestoga običaja kraćenja naziva Bosne i
Hercegovine na prvi dio njezina složenog imena, Bosnu. Zaključuje
da se s jedne strane radi o benignoj mentalnoj inerciji, ali da to
kraćenje može s druge strane biti i iskaz određenih političkih stavova.
Razvijajući tu ideju, autor raščlanjuje razvojnu putanju nacionalne
integracije Bošnjaka-muslimana i upozorava na činjenicu da je tek
nedavno potpuno oblikovan nacionalistički diskurs i unutar njega
«središnji narativ» bošnjačko-muslimanske nacionalne povijesti.
Razlažući značenje, funkcije i razvoj takvoga «središnjeg narativa
nacionalne povijesti», autor upozorava kako je već razvijeni srpski
narativ bio od krucijalne važnosti za brzo ukorjenjivanje zemljopisnoga
naziva «Srpska» za dio Bosne i Hercegovine pod srpskim nadzorom.
Iz toga onda proizlazi i prepoznavanje povezanosti oblikovanja
bošnjačko-muslimanskoga «središnjeg narativa nacionalne povijesti
» s učestalim zahtjevima da se i službeno mijenja ime Bosne i
Hercegovine u Bosna. Tu evoluciju autor pripisuje promjenama u
ukupnom društvenom i političkom kontekstu, koje su dovele do toga
da je bošnjačko-muslimanska politička i intelektualna elita napustila
«strategije slabih» i u svojim zahtjevima postala znatno otvorenija i
agresivnija no što je bila do početka 90-ih godina 20. stoljeća, tražeći
da Bosna i Hercegovina promjenom imena i na simboličan način
postane bošnjačko-muslimanska nacionalna država. Razmatrajući
povijesne korijene zemljopisnoga i političko-upravnoga naziva
Hercegovina, autor pokazuje da on pripada otomanskome povijesnome
sloju i nema izravne i organske veze sa srednjovjekovnim
tradicijama Humske zemlje, koje su ugasle nakon otomanskoga
osvajanja. U zaključnim razmatranjima autor pokazuje da je obrana
punoga naziva Bosne i Hercegovine u hrvatskoj političkoj i intelektualnoj
eliti zapravo posljedica nesvjesnoga prihvaćanja «strategije
slabih» i da je dobila simbolično značenje očuvanja kakve takve
nacionalne ravnopravnosti.

Ključne riječi

Hrčak ID:

18579

URI

https://hrcak.srce.hr/18579

Datum izdavanja:

1.9.2005.

Posjeta: 10.990 *