Izvorni znanstveni članak
Hercegovina ili esej o "zemlji na ćenaru"
Radoslav Dodig
Sažetak
Hercegovina “in extenso” krajem 2005. rastegnuta je u u dvama
entitetima i trima županijama i prostire se na 11419 km² (22,3 posto
površine BiH), i prema zadnjoj službenoj statistici iz 1991. ima
502.237 žitelja (11,47 posto stanovništva BiH). Hercegovina je malen
komad zemljopisna prostora, raznolik u reljefu, narodnosnome sastavu, pučkoj kulturi i vjerskome biću. U antičko doba Hercegovina je bila na vrhuncu razvoja, romanizirana i urbanizirana, uklopljena u
moćan sustav rimske provincije Dalmacije. Rana srednjovjekovna
Hercegovina uglavnom je kao corpus separatum, u kojemu ni jedna
središnja vlast nije uhvatila čvrste korijene. Hercegovina je u biti
zemlja “mentis rusticae” (ruralne duše), više usmene nego pismene
kulture, jednom riječju - zemlja na ćenaru (rubu). Blizina i utjecaj
Dubrovačke republike nije ostavio na Hercegovinu znatnijega traga.
Gledajući kroz povijesno-kronološku prizmu ustrojstvo Hercegovine,
vidi se da je ona bivala teritorijalna cjelina - kneževina, zemlja,
sandžak ili okrug, katkad samostalna, a u više navrata, bilo cjelovito
bilo djelomično, u sastavu raznih kraljevstva i carstva (hrvatskoga,
ugarskoga, srpskoga, bosanskoga i turskoga), Austro-Ugarske, NDHa
i dviju Jugoslavija. Svako vrijeme pripisivalo je Hercegovcima
određenu stigmu. U doba Rimljana proglašavani su gusarima, u
srednjem vijeku autonomašima, u tursko doba hajducima, u
Jugoslaviji ustašama i četnicima, a u novije doba separatistima i
zadrtim regionalcima. S povijesna, gospodarskoga i strateškoga
gledišta, glavne silnice ostale su od antike do našega vremena, a
one pokazuju da je Hercegovina naslonjena na Jadran, na
Dalmaciju. U rimsko doba bila je u sastavu provincije Dalmacije, na
čijem prostoru su bila tri konventa (okruga), sa sjedištima u Saloni
(Solinu), Naroni (Vidu kod Metkovića) i u Epidauru (Cavtatu). U
srednjem vijeku gospodarski i duhovni impulsi stizali su iz Splita,
Drijeva (luke i trgovišta nasuprot Gabele) i Dubrovnika. U novom
vijeku gospodarske i kulturne silnice opet su nastavile djelovati iz
Splita, Metkovića i Ploča, te Dubrovnika. Stoga je prirodno vidjeti
Hercegovinu, kao moderno ustrojenu bh. regiju, prepoznatljivu kao
jadransko-dalmatinsko zaleđe, najrealnije u sastavu europske
Regionalne zajednice Alpe Adria.
Ključne riječi
Hrčak ID:
18581
URI
Datum izdavanja:
1.9.2005.
Posjeta: 4.559 *