Pregledni rad
https://doi.org/10.31297/hkju.18.1.5
Multikulturalna agenda kao sastavnica izgradnje mira i kosovske države: lažni mir ili iskrena nastojanja?
Remzie Istrefi
orcid.org/0000-0003-4503-7918
; Assistant Professor of International Law, Faculty of Law, University of Prishtina, Kosovo
Sažetak
U radu se analiziraju načini na koje je multikulturalizam zamišljen kao dio mirovnoga procesa i procesa izgradnje kosovske države u razdoblju nakon sukoba. Nakon sukoba na Kosovu 1999. godine i intervencije NATO-a, pokušaji međunarodne zajednice da se situacija normalizira odrazili su se u zakonskim i političkim rješenjima. Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a osigurala je zaštitu i promicanje ljudskih prava svih kosovskih građana. Ipak, s obzirom na povrede ljudskih prava i na netrpeljivost koja je vladala među nacionalnim zajednicama, međunarodna im je zajednica bila prisiljena posvetiti veću pozornost.
Zakonsku zaštitu nacionalnim zajednicama pruža Ustavni okvir Kosova
te ostali zakonski propisi Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK-a). Ustavni okvir uveo je zaštitu prava zajednica na Kosovu kako bi izrazio poštovanje svim zajednicama i osigurao im trajni boravak na Kosovu te kako bi prepoznao vrijednost njihovih socio-kulturoloških razlika. Vrlo visoke standarde ljudskih prava zajednicama također su zajamčili dokumenti proizašli iz političkih procesa na kojima se temeljila izgradnja državnosti Kosova. Nakon proglašenja kosovske neovisnosti prava su zajednica stekla status ustavne kategorije. To je uključivalo pravo zastupanja zajednica i pravo na sudjelovanje u javnom životu kao i pravo na ulaganje veta na zakone od značajnog interesa. Uvođenje multikulturalizma kao ustavne kategorije zakonskom zaštitom ljudskih prava označilo je preokret u načinu na koji kosovsko društvo gleda budućnost i suživot u različitostima. No usprkos zakonskim i političkim potezima međunarodnih i kosovskih vlasti, postavlja se pitanje jesu li ti potezi
uspjeli omogućiti zajednicama veći doprinos javnom životu u inkluzivnom kontekstu Kosova. Nacionalne su zajednice i dalje podijeljene te ograničeno sudjeluju u javnome životu, dok provedba zakonom zajamčene zaštite njihovih prava i dalje predstavlja izazov. Stoga je ova analiza imala cilj utvrditi jesu li nastojanja međunarodne zajednice i kosovskih vlasti da izgrade mir i državu bila uzaludna ili su ipak uspjela osnažiti zajednice te na taj način pridonijeti dugotrajnom miru i procesu pomirbe.
Ključne riječi
multikulturalizam; Kosovo; ljudska prava; međunarodne zajednice; izgradnja mira; izgradnja države
Hrčak ID:
197175
URI
Datum izdavanja:
28.3.2018.
Posjeta: 2.237 *