Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31297/hkju.18.1.4
Indikatori interkulturizma u lokalnim kulturnim politikama: tri hrvatska grada kandidata za europsku prijestolnicu kulture
Desirée Campagna
orcid.org/0000-0002-6841-4707
; PhD Candidate in “Human Rights, Society and Multi-Level Governance”, University of Padua, Italy
Daniela Angelina Jelinčić
orcid.org/0000-0001-9140-8498
; PhD, Senior Research Fellow, Institute for Development and International Relations, Zagreb, Croatia
Sažetak
Iako se o utjecaju multikulturalnosti i interkulturizmu sve više raspravlja, razlike između tih dvaju pojmova te njihov utjecaj na gradske kulturne politike ne istražuju se dovoljno. Vijeće Europe nastoji promicati Intercultural Cities Index (Interkulturni indeks gradova), no taj instrument sagledava samo neke aspekte kulturnih politika iz interkulturne perspektive. S obzirom na to, u radu se predlažu sveobuhvatniji indikatori koji bi mogli procijeniti razinu interkulturizma
u lokalnim kulturnim politikama. Indikatori slijede analitičku shemu kojom se nastoji utvrditi kako su dva moguća pristupa kulturnoj raznolikosti (multikulturalnost i interkulturizam) ugrađena u tri dimenzije lokalnih kulturnih politika (dimenzije diskursa, upravljanja i kulturnih sadržaja). Indikatori se odnose na eksplicitniju dimenziju kulturnih politika koja se bavi kulturnim nasljeđem i oblicima umjetničkog izražaja, no mogu se također primijeniti na implicitnu
definiciju kulture kao načina života. Predlaže se dvanaest indikatora pomoću kojih su autori usporedili razine interkulturizma u tri hrvatska grada (Rijeci, Osijeku i Puli) tijekom razdoblja njihova statusa grada kandidata za Europsku prijestolnicu kulture. Ovaj europski program nudi uvjete za usporedbu promjena gradskih kulturnih politika pod istim uvjetima i pritiscima. Kao prvo, pregled tih triju gradova naglašava snažnu međusobnu povezanost različitih dimenzija lokalnih kulturnih politika. Čak i kada je nedvojbeno prisutan u dimenziji diskursa, interkulturizam se ne može u potpunosti postići bez upravljačke dimenzije koja potiče stvaranje zajedničkih kulturnih sadržaja. Kao drugo, podaci govore o povratku gastronomije kao sektora koji eksperimentira s ultikulturnim i interkulturnim pristupima. Ključna uloga hrane u promicanju kulturnih susreta ističe potrebu za razmatranjem širega spektra načina života, tradicija i običaja prilikom proučavanja multikulturalnosti i interkulturizma u lokalnim kulturnim politikama.
Ključne riječi
multikulturalnost; interkulturizam; kulturne politike; indikatori; Europske prijestolnice kulture; Hrvatska
Hrčak ID:
197176
URI
Datum izdavanja:
28.3.2018.
Posjeta: 2.293 *