Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/m8vqrtz4q9
„Za kmetske prste“. Juraj Dobrila i širenje pisane riječi
Mihovil Dabo
orcid.org/0000-0002-7562-3013
; Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli - Odsjek za povijest, Pula, Hrvatska
Sažetak
Čitaonički pokret, odnosno otvaranje hrvatskih čitaonica u Markgrofoviji Istri,
polustoljetni je proces kojeg je nemoguće razumjeti izvan šireg konteksta nacionalne integracije.
Društvena i politička emancipacija hrvatskog stanovništva prvo je zahvatila
rubne dijelove pokrajine, Kastavštinu i otoke, dok su se unutrašnjost Poluotoka i zaleđe
gradova na zapadnoj obali znatno sporije odvajali od utjecaja talijanskoga građanstva.
Ipak, pisana riječ na vlastitom jeziku i onamo je prodirala već od sredine 19. stoljeća,
prije svega poticana trudom i marom vodećeg preporoditelja istarskih Hrvata – Jurja
Dobrile. Molitvenik Otče budi volja tvoja!, pastirska pisma, kalendar Istran i glasilo
Naša sloga..., tiskovine na hrvatskom jeziku namijenjene slabo obrazovanom seoskom
stanovništvu, obilježile su Dobrilino razdoblje i pretvorile se u jedan od stupova na
kojima je oblikovana hrvatska nacija u Istri. Uz navedene primjere, potrebno je posebno
naglasiti biskupovu suradnju sa zagrebačkim Društvom sv. Jeronima koja ukazuje na
povezanost kulturnog uzdizanja i integracijskog procesa. Iako se, dakle, val pokretanja
čitaonica razlio Istrom u desetljećima nakon Dobriline smrti, u ruralnim je krajevima
već postojao neuklonjivi temelj oblikovan biskupovom preporodnom djelatnošću.
Ključne riječi
Juraj Dobrila; hrvatski narodni preporod u Istri; opismenjavanje; pisana kultura; nacionalna integracija
Hrčak ID:
198993
URI
Datum izdavanja:
17.4.2018.
Posjeta: 1.913 *