Izvorni znanstveni članak
Božanski vjetar. Književni i historiografski odjeci u djelu Antuna Rozanovića
Paolo Mastandrea
; Università Ca’ Foscari – Venezia
Sažetak
Još od vremena Grka, Etruščana i Rimljana ljudi su vjerovali da nadnaravna bića upravljaju meteorološkim pojavama. Za ishod bitaka, vojnih pohoda, opsada, itd. bilo je ključno jesu li jednoj strani u sukobu božanstva naklonjena ili nisu. Ovaj se rad bavi posebnom epizodom iz Ciparskoga rata, sukoba između Otomanskog Carstva i Mletačke Republike koji je započeo 1570. Dana 15. kolovoza sljedeće godine, u vrijeme kad se Famagusta predala, tj. nekoliko tjedana prije Lepantske bitke, brodovlje kojim je zapovijedao paša i alžirski beglerbeg, odmetnuti pirat Uluz-Alija (Eulg-Ali, Occhialinus), uplovila je u Jadransko more i napala otok Korčulu. Slabo naoružane i za obranu nepripremljene otočane obuzeo je očaj. No napadači su se, ubrzo nakon što su se iskrcali, na čudesan način morali povući jer se iznenadna digla oluja i zaprijetila da će im uništiti usidrenu flotu. Ljetopisac koji izvještava o toj bitci, arhiđakon Antun Rozanović, smatra da iza tog obrata stoji Bog, no u svojem opisu služi se vokabularom koji nalazimo kod klasičnih latinskih pisaca. Iako Rozanović ne navodi svoje izvore, njegov tekst na tom mjestu priziva u pamćenje glasoviti ulomak iz Klaudijana u kojem pjesnik slavi Teodozijevu pobjedu nad uzurpatorom Eugenijem (394. po. Kr.), opisujući kako se ishod te bitke na sličan način čudesno preokrenuo zahvaljujući iznenadnoj pojavi vjetra.
Ključne riječi
intertekstualnost; ep i povijest; bogovi i oluje; božanski vjetar; otok Korčula; Antun Rozanović
Hrčak ID:
199397
URI
Datum izdavanja:
22.4.2018.
Posjeta: 1.744 *