Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Odlazak u mirovinu – po administrativnim ili tržišnim načelima

Berislav Skupnjak
Spomenka Tomek-Roksandić
Goran Perko
Josip Čulig
Mate Ljubičić


Puni tekst: hrvatski pdf 2.107 Kb

str. 327-335

preuzimanja: 796

citiraj


Sažetak

Hrvatska demografska kretanja starenja
pučanstva rezultiraju smanjenjem broja ljudi u radnoaktivnom
periodu, s vrlo zabrinjavajućim porastom broja umirovljenika.
Zbog sadašnjega gospodarskog stanja koje se osobito ističe
u svjetskim rekordima glede omjera broja zaposlenika i broja
umirovljenika, sa začuđujućim fenomenom netipičnim za
mirovinsku populaciju u pogledu vremena provedenog u radnom
odnosu, kao i s obzirom na starosne godine života aktualnih
umirovljenika, autori apeliraju na neizbježnost mirovinskih
promjena. One se u prvom redu odnose na najučinkovitiju mjeru,
a to je produljenje radnoga vijeka. Ovo bi donekle usporilo odljev
ljudi iz radnog odnosa u mirovinu, a i povećalo bi broj radne
snage. Autori predlažu na osnovi gerontološke datoteke o
funkcionalnoj sposobnosti hrvatskih 65-godišnjaka produljenje
radnog staža za muškarce do 70 godina, a za žene do 68
godina života uz uvjet gospodarske stimulacije za poslodavca
koji zadržava starije djelatnike. Na ovaj način osigurao bi se i
veći broj zaposlenih mlađih djelatnika s obzirom na uvjetovanost
zadržavanja starijih djelatnika, poglavito radi prijenosa znanja,
umijeća i vještina te radnog iskustva na mlađe djelatnike – kako
ne bi došlo do opetovanja pogrešaka iz prošlosti rada. Ovo svoje
stajalište obrazlažu s osam razložnih čimbenika, dajući svakom
od njih odgovarajuću pažnju, ali i skrećući pozornost na njihovu
senzitivnost. Posebno se osvrću na smjernice Ujedinjenih
naroda, napose Svjetske zdravstvene organizacije, koje su
pravovremeno uočile fenomen starenja, s kojim je povezana
i pojavnost umirovljenja pa zagovaraju konceptualizaciju
programa pod sloganom: “Aktivno, produktivno i kreativno
starenje”, u primjeni razvojne gerontološke doktrine.
Dosadašnja hrvatska mirovinska praksa, a po kojoj su ljudi
odlazili u mirovinu i prije ispunjenih uvjeta rezultirala je
omjerom 1,45 zaposlenika na 1 umirovljenika. Europski i
hrvatski gerontolozi ukazuju na nužnost primjene individualnoga
gerontološkog pristupa pojedinačnoj starijoj osobi u odnosu na
njezinu funkcionalnu sposobnost, omogućujući i pravo na rad
produljenjem radnoga vijeka, čime bi se spriječila i svojevrsna
sadašnja ”dobna diskriminacija“.

Ključne riječi

aktivno, produktivno i kreativno starenje, umirovljenje, zaposlenost

Hrčak ID:

18881

URI

https://hrcak.srce.hr/18881

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.442 *