Pregledni rad
Ugarski palatin Nikola II. Gorjanski u hrvatsko-ugarskoj povijesti (palatinska loza Gorjanskih)
Lásló Heka
; Institut za poredbeno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Szegedu, Szeged, Mađarska
Sažetak
Jedna od najznačajnijih obitelji hrvatsko-ugarske povijesti jest porodica Gorjanski (Garai). Podrijetlom je iz nekadašnjega sela Dorozsme, koje se danas nalazi u sastavu Szegeda, trećega po veličini mađarskoga grada. Selo je ime dobilo po rodu Drušini(Drušbi) iz kojega potječu Gorjanski. Utemeljitelj obitelji je Ivan Gorjanski koji je 1269. od hercega Bele dobio grad i utvrdu Gorjani (Gara) u tadašnjoj Vukovskoj županiji. Gorjanski su tijekom dva stoljeća zauzimali visoke državne položaje u Hrvatskoj i Ugarskoj te su uz Karla Khuen-Hedervaryja (bio je predsjednik središnje vlade u Budimpešti 1903. i 1910.–1912. godine te hrvatski ban od 1883. do 1903.) bili najviše pozicionirani državnici iz Hrvatske. Naime, oni su u tri uzastopna naraštaja nosili najviši dvorski naslov palatina (1375.-1385., 1402.–1433., 1447.–1458.), a i u njihovoj drugoj, tzv. “banskoj” lozi imali su važnu ulogu kao hrvatski i slavonski, odnosno mačvanski banovi.
Najvažniju ulogu u obitelji imao je Nikola Gorjanski mlađi, šurjak i najbliži suradnik kralja Sigismunda (Žigmunda) Luksemburgovca, koji je bio kraljev zamjenik za njegovih čestih izbivanja iz zemlje, a obavljao je i najdelikatnije diplomatske zadaće u Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj. Za to je nagrađen ne samo golemim posjedima, nego i Redom zmaja i Redom rupca.
Ključne riječi
Dorozsma; Gorjani; palatin; Nikola Gorjanski stariji i mlađi; diplomatska aktivnost
Hrčak ID:
200491
URI
Datum izdavanja:
28.12.2017.
Posjeta: 2.555 *