Glasnik Zaštite Bilja, Vol. 41 No. 3, 2018.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31727/gzb.41.3.4
Optimizacija gnojidbe usjeva dušikom u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji
Irena Jug
orcid.org/0000-0001-6957-4801
; Poljoprivredni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Boris Đurđević
orcid.org/0000-0003-0623-9437
; Poljoprivredni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Vesna Vukadinović
orcid.org/0000-0001-7008-8608
; Poljoprivredni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Danijel Jug
orcid.org/0000-0002-2871-0333
; Poljoprivredni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Bojana Brozović
; Poljoprivredni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Održiva poljoprivreda temelji se na načelima prilagodbe agroekosustava stanišnim čimbenicima nekog područja i optimalnom korištenju biološko-fizikalno-kemijskih resursa. Mjerama dobre poljoprivredne prakse provode se optimalni agrotehnički zahvati koji osiguravaju stabilne prinose bez štetnog djelovanja na okoliš. Cilj ovog rada bio je utvrditi optimalnu, profitabilnu i ekološki prihvatljivu gnojidbu dušikom za tri najzastupljenija usjeva istočne Hrvatske: kukuruz, pšenicu i soju uz praćenje razine podzemne vode i koncentracije NO3- i NH4+. Koncentracija nitratnog dušika u podzemnoj vodi na lokalitetima Šljivoševci i Ćelije kretala se od 16 mg NO3- dm-3 do 34 mg NO3- dm-3, a NH4+ od 3,2 do 9,3 mg NH4+ dm-3. Najveći prinos, najgušći sklop i najveća masa žetvenih ostataka pšenice ostvareni su na tretmanu sa 170 kg N ha-1, dok su najmanji prinos, najrjeđi sklop i najmanja masa žetvenih ostataka zabilježeni na kontroli i na tretmanu gnojidbe stajskim gnojem. Najveći prinosi i najveća masa žetvenih ostataka soje ostvareni su na lokalitetu Šljivoševci pri gnojidbi od 50 kg N ha-1, dok su najmanji prinosi izmjereni na kontroli. Najveći prinosi kukuruza izmjereni su u Šljivoševcima na tretmanu s 170 kg N ha-1, a najmanji na kontroli. Masa žetvenih ostataka nije bila pod utjecajem gnojidbe, a najveći sklop je izmjeren na tretmanu sa 150 kg N ha-1 na lokalitetu Šljivoševci. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost dobrog poznavanja dinamike i raspoloživosti hraniva, posebice dušika i primjenjivanja gnojiva u skladu s biološkim, ekonomskim i ekološkim uvjetima. Visinu prinosa potrebno je promatrati kroz profitabilnost proizvodnje istovremeno vodeći računa o očuvanju plodnosti tla, sprječavanju njegove degradacije i zaštiti okoliša.
Ključne riječi
gnojidba dušikom; održiva poljoprivreda; prinos; ratarski usjevi
Hrčak ID:
201105
URI
Datum izdavanja:
10.6.2018.
Posjeta: 2.287 *