Revija za sociologiju, Vol. 48 No. 1, 2018.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5613/rzs.48.1.1
Hrvatska ekonomija između europske periferije i poluperiferije: nalazi iz povijesti hrvatskih visokotehnoloških poduzeća
Nikola Petrović
orcid.org/0000-0002-0308-521X
; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
U radu se tvrdi da je naglasak u istraživanju stanja hrvatske ekonomije potrebno staviti na historijsku kontingenciju i geopolitički položaj Hrvatske kako bi se nadopunila prevladavajuća objašnjenja koja naglašavaju kulturne, unutarnjopolitičke ili ideološke faktore. Kroz kritičku primjenu teorije modernoga svjetskog sistema te zagovaranja korištenja događajne sociologije i analize ovisnosti o prijeđenom putu istražuje se utjecaj Prvoga i Drugoga svjetskog rata, Rezolucije Informbiroa, nestanka Istočnog bloka te raspada Jugoslavije na razvoj hrvatske ekonomije. Utjecaj geopolitičkih promjena na hrvatsku ekonomiju kao i stvaranje ovisnosti o prijeđenom putu promatran je kroz nastanak i razvoj 19 hrvatskih visokotehnoloških poduzeća (među ostalim PLIVE, Končara, Željezare Sisak, Ericssona Nikole Tesle i Podravke). Provedeno je 20 polustrukturiranih intervjua s akterima hrvatskoga istraživačko-razvojnog sektora te su analizirane službene monografije poduzeća, arhivska građa, kao i drugi izvori o tim poduzećima. Prvi svjetski rat i osnivanje monarhističke Jugoslavije znatno su pridonijeli nastanku hrvatske visokotehnološke industrije, jer je strani kapital zbog pristupa novom tržištu zaštićenom visokim carinama ulagao u stvaranje novih poduzeća. Pripreme za Drugi svjetski rat i sam rat omogućili su rast nekih industrija vezanih uz ratnu ekonomiju. Nakon raskida sa Sovjetskim Savezom specifičan je poluperiferni položaj socijalističke Jugoslavije hrvatskim poduzećima omogućavao brže približavanje jezgri u odnosu na poduzeća iz drugih socijalističkih zemalja Srednje Europe. Nestanak Istočnog bloka i raspad Jugoslavije onemogućavala su analizirana poduzeća u korištenju svoje poluperiferne pozicije upravo u trenutku kad su se događale bitne promjene u svjetskoj ekonomiji, tj. nastanak tehnoglobalizma. No, neka su se analizirana visokotehnološka poduzeća uspjela uključiti u tehnoglobalističke mreže, među ostalim i zbog svoga poluperifernog položaja, ili su nastavile svoj samostalan razvoj.
Ključne riječi
historijska kontingencija; periferija; poluperiferija; Hrvatska; visokotehnološka poduzeća; geopolitika; tehnoglobalizam
Hrčak ID:
202184
URI
Datum izdavanja:
30.4.2018.
Posjeta: 2.958 *