Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Društvene mreže i ekonomija zahvalnosti

Tomislav Lozančić


Puni tekst: hrvatski pdf 142 Kb

str. 91-105

preuzimanja: 982

citiraj


Sažetak

Prema mnogim relevantnim autorima, ekonomskim stručnjacima, sociolozima i sl. kao društvo smo već odavno zakoračili u doba nove tehnološke revolucije. Sintagma nove ekonomije sve češće je spominjani pojam na mnogim znanstvenim, akademskim i stručnim skupovima. Što je presudni faktor današnje tehnološke revolucije?
Nekada je to značilo „prepuštanje“ određenih poslova, simplificiranih motoričkih zadaća strojevima. Te strojeve je u potpunosti nadzirao čovjek. Njihov softver je unaprijed zadan od strane programera. Upravo je ova činjenica odlučujući faktor u današnjoj tehnološkoj
evoluciji. Umjetna inteligencija, odnosno „AI“ (artificial intelligence), polako i sigurno krči put nekim novim idejama, implementacijama i iteracijama istih. Kompanije koje zovemo tehnološki divovi, kao što su: Microsoft, Google, Amazon, Yandex, unatrag nekoliko godina provode sustavno umrežavanje svih svojih softverskih sustava s pripadajućim
hardverom. No, ne radi se samo o banalnim primjerima kao što su pametni telefoni, satovi, televizori itd. nego je ovdje od presudne važnosti utjecaj složenih algoritamskih modela na društvo, odnosno čovječanstvo u cjelini. Digitalne mreže samostalno prikupljaju,
obrađuju, klasificiraju te koriste informacije. Treba naglasiti ovu zadnju funkciju korištenja informacija. Korištenje informacija nije ništa drugo negoli neposredna komunikacija umjetne inteligencije s aspektima ljudskog života. Usprkos još uvijek zaista ograničenom opsegu te interakcije i efektivnosti iste, neosporno je da postoje određene prilike koje su mnogi gospodarski entiteti itekako iskoristili. Riječ je prvenstveno o mogućnosti uvida u želje, potrebe i navike korisnika, kupaca. Također do izražaja dolazi novi, dvosmjerni način komuniciranja između dvije strane, pružatelja na jednoj i primatelja usluga, proizvoda na drugoj strani. Rad je fokusiran upravo na taj aspekt dvosmjerne komunikacije i anticipiranja te kasnije zadovoljavanja potreba unutar ekonomskih odnosa. Također je bitno
naglasiti da se sam temelj tako personaliziranog odnosa spram klijenata nalazi upravo u već ranije spomenutim algoritmima društvenih mreža i ostalih socijalnih portala.

Ključne riječi

društvene mreže; marketing; dvosmjerna komunikacija

Hrčak ID:

202804

URI

https://hrcak.srce.hr/202804

Datum izdavanja:

20.6.2018.

Posjeta: 2.013 *