Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15233/gfz.2018.35.2

Seizmičnost Hrvatske u razdoblju 2006–2016

Ines Ivančić ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Davorka Herak ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Marijan Herak ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivo Allegretti ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Tomislav Fiket ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Krešimir Kuk ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Snježana Markušić ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Snježan Prevolnik ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivica Sović ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Iva Dasović ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josip Stipčević ; Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 8.148 Kb

str. 69-98

preuzimanja: 724

citiraj


Sažetak

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja od 2006. do 2015. godine u Hrvatskoj i okolnim područjima locirano je 36 733 potresa, od toga 37 glavnih potresa s magnitudama u rasponu od 4,0 do 4,9. Seizmički najaktivniji je bio priobalni dio Hrvatske karakteriziran s dva različita područja seizmičke aktivnosti. U sjeverozapadnom priobalnom odručju, koje je u odnosu na ostatak obalnog područja bilo slabije seizmički aktivno, locirano je gotovo 10000 potresa, od čega je sedam potresa bilo magnitude ML ≥ 4,0, a među njima su i tri najjača potresa koja su se dogodila u Hrvatskoj tijekom promatranog razdoblja. Dva potresa imala su epicentar u Senjskom epicentralnom području. Prvi potres se dogodio 5. veljače 2007. u 8:30 UTC (ML = 4,9, Imax = VII °MSK), a drugi 30. srpnja 2013. u 12:58 UTC, (ML = 4,8, Imax = VI °MSK). Treći potres se dogodio u Kornatskom arhipelagu 18. srpnja 2007. u 10:54 UTC (ML = 4,8). U jugoistočnom obalnom području dogodio se značajno najveći broj zabilježenih potresa (više od 19000 lociranih potresa, od čega 24 potresa magnitude ML ≥ 4.0, među kojima je najjači bio magnitude ML= 4,9 s epicentrom u Bosni i Hercegovini u blizini hrvatske granice). Seizmičnost u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila je slaba do umjerena s potresima magnitude ML ≤ 4,1. Žarišni mehanizmi potresa izračunati su za 31 potres s magnitudama ML ≥ 4,0. Potresi su makroseizmički analizirani. U usporedbi s dugoročnim prosjekom, trenutna relativno niska seizmička aktivnost mjerena oslobođenim seizmičkim momentom u jedinici vremena ukazuje da se oba dijela Hrvatske nalaze se u fazi akumuliranja tektonskih deformacija.

Ključne riječi

seizmičnost; Hrvatska; mehanizam pomaka u žarištu potresa; katalog potresa; makroseizmičke karte

Hrčak ID:

204080

URI

https://hrcak.srce.hr/204080

Datum izdavanja:

30.6.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.246 *