Geodetski list, Vol. 72 (95) No. 2, 2018.
Pregledni rad
Uloga bespilotnih letjelica u praćenju naglih pojava klizišta
Servet Yaprak
orcid.org/0000-0001-9593-5201
; Department of Geomatics Engineering, Faculty of Engineering and Natural Sciences, Gaziosmanpaşa University, Tokat, Turkey
Omer Yildirim
; Department of Geomatics Engineering, Faculty of Engineering and Natural Sciences, Gaziosmanpaşa University, Tokat, Turkey
Tekin Susam
orcid.org/0000-0002-6284-8002
; Department of Geomatics Engineering, Faculty of Engineering and Natural Sciences, Gaziosmanpaşa University, Tokat, Turkey
Samed Inyurt
; Department of Geomatics Engineering, Faculty of Engineering, Bulent Ecevit University, Zonguldak, Turkey
Irfan Oguz
; Department of Soil Science and Plant Nutrition, Faculty of Agriculture, Gaziosmanpaşa University, Tokat, Turkey
Sažetak
U ovom radu korištena je bespilotna letjelica (UAV) koja je dizajnirana i proizvedena za potrebe praćenja nagle pojave klizišta u šumskim područjima. Njezin cilj je određivanje podataka o lokaciji područja istraživanja koristeći slikovne senzore ugrađene u UAV. Područje istraživanja je lokacija klizišta u kampusu Taşlıçiftlik Sveučilišta Gaziosmanpaşa, Turska. Utvrđeno je da se klizišta stalno pojavljuju u području istraživanja, a podaci su prikupljeni na temelju pomaka materijala. Osim toga, ustanovljeno je da se podaci o klizištima mogu prikupljati brzo i precizno koristeći UAV, te je ta metoda predložena kao novi pristup. Letovi su obavljeni kroz pet različitih razdoblja. Kako bi se utvrdile varijable smjera i koordinata za razvijeni model, na području istraživanja, postavljeno je osam stalnih točaka (GCP) čije su koordinate dobivene GNSS metodom. U svakom razdoblju proučeno je otprilike 190 fotografija. Dobivene fotografije su analizirane pomoću softvera Pix4D. Na kraju svakog razdoblja izračunate su vrijednosti Root Mean Square (RMS) i Ground Sample Distance (GSD) za GCP. Ortomozaični i digitalni modeli površine (DSM) izrađeni su za lokacijski i visinski model. Rezultati su pokazali da je maksimalni RMS=±3,3 cm, a maksimalni GSD=3,57 cm. Nakon usporedbe prvog i petog razdoblja, izmjerene su najviša vrijednost prostornog pomaka ΔS=111,0 cm, najviša vrijednost slijeganja Δh=37,3 cm i najviša vrijednost ispupčenosti Δh=28,6 cm.
Ključne riječi
bespilotne letjelice (UAV); klizišta; ground sample distance (GSD); digitalni model površine (DSM); ortomozaični
Hrčak ID:
204375
URI
Datum izdavanja:
28.6.2018.
Posjeta: 3.183 *