Uvod
I naše vrijeme karakteriziraju velike promjene. Još je grči filozof Heraklit govorio 'kako samo mijena stalna jest'. Svjedoci smo mnogih prognoza vezanih za energetiku, energetsku politiku Republike Hrvatske, EU i svijeta, pa se opravdano pitamo hoće li će ovo biti stoljeće napuštanja nafte? Dvadeseto stoljeće moglo bi se nazvati stoljećem nafte zbog njezinog značaja u potrošnji i proizvodnji energije, utjecajima na ratove i krize, ali i na globalni gospodarski razvoj. Nafta je još krajem 19. tog stoljeća bila samo „crni mulj“ za ruske parobrode na Kaspijskom jezeru i za tvornicu svijeća Stohwasser u Njemačkoj. Tih je godina J.D. Rockefeller osnovao tvrtku Standard Oil Co. Admiral John Fisher, zapovjednik britanske mornarice, uporno je tvrdio da će pogon na naftu omogućiti Britaniji da zadrži stratešku prednost za nadmoć na moru u budućnosti. Ipak, pravi počeci naftne industrije vežu se za sredinu 19. stojeća i SAD, točnije zapadnu Pennsylvaniju gdje je Edvin L. Drake dana 27. kolovoza 1859. godine započeo vaditi naftu. Otkriće nafte mnogi smatraju glavnim nukleusom razvoja u 19. i 20. stoljeću, razvoja koji u mnogome determinira i dostignuća prva dva desetljeća 21. stoljeća. Ako se kroz spomen jednog imena može stvoriti paradigma svijeta nafte i nastanak velikih kompanija onda je to svakako John Davison Rockefeller. S navršenih trideset godina Rockefeller osniva tvrtku za transport sirove nafte pod imenom Standard Oil. Polako širi naftne djelatnosti, ne samo transporta sirove nafte, nego njezinu preradu te je 1882. utemeljio Standard Oil (Trust) s težnjom za dominacijom i monopolom nad naftnom industrijom. U tom razdoblju naftna industrija se stvara i u carskoj Rusiji. Ključnu ulogu u razvoju ruske naftne industrije odigrala su dva Šveđana, Ludvig i Robert Nobel (manje poznata braća Alberta Nobela). Svoje aktivnosti dominantno su vezali za grad Baku (danas glavni grad Azerbajdžana) gdje su osnovali prvu naftnu kompaniju. S ponosom se može reći da je ključni događaj u povijesti američke naftne industrije vezan za jednog Hrvata, Antona Lučića, rođenog 1855. u Splitu. On je na poziv strica otišao u SAD te tamo promijenio ime u Anthony F. Lucas. Lučić je otkrio dotada najveće nalazište sirove nafte, čuveni Spindletoop. Kasnije to polje preuzimaju Gulf Oil i Texaco (dio jedne od sedam sestara Chevron Corporationa). Danijel Yeergin smatra da je upravo to otkriće označilo početak naftnog doba u SAD-u. Britanski imperij se također uključuje u natjecanja za naftnim bogatstvima. Pod čudnim okolnostima u Perziji je bila svrgnuta dinastija Kadžari, a vlast preuzima bivši časnik britanske kolonijalne vojske, Reza Kan Pahlavi. On se proglašava vladarom Perzije i jača veze sa Zapadom, posebno Velikom Britanijom. Nedugo nakon toga Britanac, William Knox D'Arcy dobiva koncesiju na nafta polja u naftom prebogatoj Perziji. U 20. stoljeću, nafta nije više samo „crni mulj“, ona postaje paradigma našeg vremena, nedjeljiva je od politike, ekonomije, geopolitike... Težnja za ovladavanjem bogatim izvorištima i koridorima postaje ključna geopolitička i ekonomska silnica modernog doba. Britanski državnik Winston Churchill još je početkom 20. stoljeća shvatio da Britanski imperij mora promijeniti gorivo za svoju flotu koja je osiguravala britanski utjecaj diljem svijeta. Nafta je omogućila „veću brzinu i bolju iskoristivost radne snage, a time i dominaciju britanske mornarice na moru. Krajem drugog desetljeća 21. stoljeća utjecaj nafte u suvremenom svijetu još je uvijek snažan. U novom geopolitičkom preslagivanju nitko ne miruje, niti veliki niti mali, nejednakosti su i dalje velike, pa samo “20% populacije 'Sjevera' troši preko 60% energije, 75% metala, 85% drva, 75% automobila, a 50% ugljičnog plina emitiranog u atmosferu“ potječe iz tog dijela razvijenijeg svijeta. Još prije tridesetak godina propao je socijalistički sustav koji je pokušao, naravno samo deklaratorno, promijeniti sliku društva i dokinuti nejednakosti. Kapitalizam je i danas dominantan političko-ekonomski sustav, a nafta je i dalje snažno prisutna, s visokim udjelom u potrošnji energije, te uz moćne multinacionalne divove Exon Mobile, BP, Chevron, Gazprom, Rosneft, ENI, Total, Shell, kao značajne stupove gospodarstva. Svijet je obilježen globalizacijom, virtualnošću i e-mobilnošću, a postala je upitna donedavno neprikosnovena vodeća uloga SAD-a, koju u uvjetima globalizacije i nove ekonomije sve više zamjenjuje višepolarna geopolitička slika svijeta, koju obilježavaju novi i složeniji odnosi između SAD-a, EU, Ruske Federacije, Kine, i ostatka svijeta. Republika Hrvatska je dio tog globalnog svijeta, i ima iznimno važan geostrateški položaj kao mediteranska i tranzitna zemlja, posebno za opskrbu naftom država jugoistočne i srednje Europe. Kao dio europske mreže naftovoda, JANAF i Republika Hrvatska važan su dio energetske politike EU.
| 2014. | 2015. | 2016. | |
|---|---|---|---|
| Shell | 421.105 | 264.960 | 233.591 |
| British Petroleum | 214.730 | 145.890 | 135.630 |
| Total | 212.018 | 143.421 | 127.925 |
| Rosneft | 95.679 | 89.541 | 86.724 |
| Lukoil | 122.800 | 85.360 | 71.160 |
| ENI | 98.218 | 72.286 | 55.762 |
| 2014. | 2015. | 2016. | |
|---|---|---|---|
| Glencore | 221.073 | 170.497 | 152.948 |
| Vitol | 270.000 | 168.000 | 152.000 |
| Trafigura | 126.200 | 97.200 | 98.100 |
