Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Pilot istraživanje Clostridium difficile infekcija u bolesnika s proljevom u zdravstvenim ustanovama u Tbilisiju, Gruzija

David Tsereteli ; Department of Communicable Diseases, National Center for Disease Control and Public Health, Tbilisi, Georgia
Ketevan Sidamonidze ; R.G. Lugar Center for Public Health Research, National Center for Disease Control and Public Health, Tbilisi, Georgia
Marika Tsereteli ; Department of Infectious Diseases, Tbilisi State Medical University, Tbilisi, Georgia; High Technology Medical Center, University Clinic, Tbilisi, Georgia
Giorgi Chakhunashvili ; Department of Communicable Diseases, National Center for Disease Control and Public Health, Tbilisi, Georgia
Ekaterine Zhghenti ; R.G. Lugar Center for Public Health Research, National Center for Disease Control and Public Health, Tbilisi, Georgia
Lile Malania ; R.G. Lugar Center for Public Health Research, National Center for Disease Control and Public Health, Tbilisi, Georgia
Ghinwa Dumyati ; University of Rochester Medical Center, Rochester, New York, USA
David L. Morse ; Division of Foodborne, Waterborne and Environmental Diseases, the Centers for Disease Control and Prevention (CDC) in Atlanta, Georgia, USA


Puni tekst: engleski pdf 242 Kb

str. 99-104

preuzimanja: 386

citiraj


Sažetak

Uvod: Infekcije uzrokovane Clostridium difficile (CDI) najčešći su uzrok proljeva povezanog sa zdravstvenom skrbi i sve se više prepoznaju u zajednici. Epidemiologija C.difficile infekcija u Gruziji nije poznata.
Metode: Pilot istraživanje C.difficile infekcija kod bolesnika s proljevom provedeno je u četiri bolničke jedinice za intenzivno liječenje (JIL) i tri ambulantne klinike u Tbilisiju u Gruziji. Podaci o demografskim i kliničkim karakteristikama te liječenju bolesnika s CDI prikupljeni su iz povijesti bolesti. Dijagnoza C.difficile infekcije postavljena je ukoliko je uzorak stolice bio pozitivan na C. difficile toksin A i/ili B testom amplifikacije nukleinskih kiselina ili metodom enzimskog imunoeseja ili nalazom C. difficile koji proizvode toksine u kulturi.
Rezultati: U istraživanje je bio uključen 131 bolesnik s novonastalom dijarealnom bolesti. Od toga je laboratorijski dokazana CDI utvrđena kod 24% (31/131) bolesnika: u 32% (17/53) odraslih i 20% (11/55) djece liječene u JIL-u, 22% (2/9) odraslih i 7% (1/14) pedijatrijskih ambulantnih bolesnika. Simptomi su bili povišena tjelesna temperatura (> 38 ° C) i proljev s prosječnim trajanjem od 7 dana. Većina bolesnika s CDI primila je antibiotik prije postavljanja dijagnoze; 94% odraslih i 91% djece liječene u JIL-u (medijan: 12 dana); većina je istodobno primala dva ili više antibiotika. U ambulantnom okruženju, 100% bolesnika s CDI primilo je antibiotik u prosječnom trajanju od 7 dana.
Zaključak: Ovo pilot istraživanje pokazalo je da je C. difficile čest uzrok proljeva u hospitaliziranih i izvanbolničkih pacijenata u Gruziji. Ono naglašava potrebu za poboljšanjem znanja pružatelja zdravstvenih usluga vezano uz probleme koje nose infekcije uzrokovane C. difficile te uspostavom dijagnostičkih testova u bolničkim laboratorijima.

Ključne riječi

infekcije uzrokovane Clostridium difficile; infekcija stečena u zajednici; infekcija povezana sa zdravstvenom skrbi; proljev

Hrčak ID:

204598

URI

https://hrcak.srce.hr/204598

Datum izdavanja:

30.7.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.576 *