Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Znanje o dobnim promjenama pamćenja, ageizam i emocionalna dobrobit stručnjaka zaposlenih u podrčju skrbi za starije osobe

Andrea Vranić ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
Anita Lauri Korajlija ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
Ana Raguž ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju


Puni tekst: hrvatski pdf 489 Kb

str. 99-112

preuzimanja: 1.179

citiraj


Sažetak

Istraživanja u području kognitivnog starenja sve više naglašavaju važnost ispitivanja stereotipa o starijim osobama, tzv. ageizam, kod stručnjaka u skrbi za starije. Prisutnost stereotipa i predrasuda kod stručnjaka u skrbi za starije, može dovesti do neprikladnog tretmana starijih osoba. Nedovoljno poznavanje procesa starenja može značajno doprinijeti stvaranju i razvoju ageizma. Također, nepoznavanje domene rada dovodi do smanjene percepcije dobrobiti na poslu, dok bolje poznavanje domene rada doprinosi smanjenju stresa na radnom mjestu. Ovim smo radom željeli ispitati razinu znanja o dobnim promjenama pamćenja, izražavanje ageizma, te afektivnu dobrobit na poslu kod stručnjaka u skrbi za starije osobe (N = 128), te međusoban odnos ispitivanih varijabli. U on-line ispitivanju sudionici su ispunili Upitnik znanja o dobnim promjenama pamćenja (KMAQ), Fraboni skalu ageizma (FSA) i Skalu afektivne dobrobiti na poslu (JAWS). Rezultati su analizirani s obzirom na specifične karakteristike sudionika (dob, zanimanje, skrb o starijem članu obitelji). Stručnjaci pokazuju umjereno znanje o dobnim promjenama pamćenja, izražavaju blago negativne stavove prema starijima i izvještavaju o prevladavajućim ugodnim emocijama u radu sa starijima. Liječnici pokazuju značajno više znanja o dobnim promjenama pamćenja u odnosu na ostale djelatnike obuhvaćene ispitivanjem, a stariji stručnjaci iskazuju značajno više razine izbjegavanja, kao aspekta ageizma, od ostalih sudionika. Također, stariji stručnjaci iskazuju višu razinu ugodnih i nižu razinu neugodnih emocija u odnosu na svoj radni kontekst. Izbjegavanje je pozitivno povezano s nižim znanjem o dobnim promjenama pamćenja, a stereotipi i diskriminacija s emocionalnom dobrobiti na radnom mjestu. Rezultati su interpretirani u skladu s hipotezom kontakta i teorijom upravljanja strahom.

Ključne riječi

znanje o starosti; ageizam; afektivna dobrobit

Hrčak ID:

204638

URI

https://hrcak.srce.hr/204638

Datum izdavanja:

20.8.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.664 *