Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.2

Zalihe biomase mrtvog drva u šumskim ekosustavima bukve (Fagus sylvatica L.) na području zapadnog Balkana, Bugarska

Violeta Dimitrova ; University of Forestry, Sofia, Bulgaria

Sažetak

Mrtva stabla imaju važnu ulogu u funkcioniranju i produktivnosti šumskih ekosustava kroz utjecaj na biološku raznolikost, akumulaciju ugljičnog dioksida, promet hranjivih tvari i tok energije, hidrološke procese, zaštitu tla te regeneraciju šumskih vrsta. Isto tako, mrtvo drvo osigurava uvijete za očuvanje važnih staništa. Povijesno gledano, uklanjanje mrtvog drva iz sastojine provodi se već dugi niz godina kao mjera zaštite od štetnih insekata i gljiva koji se smatraju prijetnjom zdravoj šumi. Takva praksa dovodi do smanjenja količine mrtvog drveta u šumskim ekosustavima do kritično niskih razina, koje nisu dovoljne za održavanje vitalnih populacija mnogih šumskih vrsta. Tijekom zadnjih godina, nacionalno zakonodavstvo uvelo je nove postavke, posebno one koje se odnose na razvoj i upravljanje Natura 2000 područjima, a kojima se, za procjenu stanja šumskih staništa, zahtijeva informacija o količini ove komponente. U tom smislu, cilj ovog istraživanja bio je dobiti kvantitativne podatke o zalihama mrtve šumske biomase u bukovim zajednicama u zapadnom Balkanu.
Količina dubećeg mrtvog drva izračunata je pomoću tablice visinskih klasa i promjer; metoda uzorkovanje na linijskim transektima korištena je za određivanje zalihe ležećeg mrtvog drva. Thomasova ljestvica korištena je za procjenu stupnja raspadanja dubeće mrtve biomase a 4-stupanjska harmonizirana ljestvica ležeće mrtvo drvo (Tablica 2) i panjeve (Tablica 3). Kao rezultat istraživanja provedenih u bukovim zajednicama,utvrđeno je da ukupna zaliha biomase mrtvog drva varira u rasponu od 14,48 do 41,8 m3 ha–1. Biomasa dubećeg mrtvog drva bila je 6,7-17,5 m3 ha–1, a biomasa ležećeg mrtvog drva bila je 3,4-26,5 m3 ha–1, dok je biomasa panjeva bila 0,28-6,4 m3 ha–1 (Tablica 5). Promatrano dubeće mrtvo drvo bilo je uglavnom u četvrtom stupnju razgradnje. Pretežna stopa razgradnje za ležeću biomasu bila je B, a za panjeve C i D (Tablica 6).
Prema rezultatima ovih istraživanja može se generalizirati da je postotak ukupne količine mrtvog drva u ukupnoj šumskoj zalihi nedostatan iz perspektive povoljnog stanja očuvanja.

Ključne riječi

mrtvo drvo; zaliha; zajednice bukve

Hrčak ID:

205262

URI

https://hrcak.srce.hr/205262

Datum izdavanja:

31.8.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.821 *