Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17794/rgn.2018.4.3

SREDNJOMIOCENSKA POTOPLJENA RAMPA U OKOLICI MARIJE BISTRICE (SJEVERNA HRVATSKA)

Jasenka Sremac orcid.org/0000-0002-4736-7497 ; Department of Geology, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 102 a, 10000 Zagreb
Kristina Tripalo orcid.org/0000-0003-2814-9723 ; Department of Geology, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 102 a, 10000 Zagreb
Marko Repac ; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, student
Marija Bošnjak ; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, curators
Davor Vrsaljko ; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, curators
Tihomir Marjanac ; Department of Geology, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 102 a, 10000 Zagreb
Alan Moro orcid.org/0009-0002-1195-8057 ; Department of Geology, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 102 a, 10000 Zagreb
Borna Lužar-Oberiter ; Department of Geology, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 102 a, 10000 Zagreb
Karmen Fio Firi orcid.org/0000-0002-9944-2305 ; Department of Geology, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 102 a, 10000 Zagreb
Šimun Aščić ; Department of Geology, Faculty of Science, University of Zagreb, Horvatovac 102 a, 10000 Zagreb

Sažetak

Uz cestu Marija Bistrica - Adamovec, nedaleko od raskrižja prema Lazu, može se na izdancima pratiti slijed srednjomiocenskih naslaga. U bazi slijeda vide se polimiktni, klastpotporni do matrikspotporni konglomerati. Valutice uglavnom odgovaraju sastavu okolnih stijena, a vezivo predstavlja koralinacejski bioklastični vekston. Sekundarni nalazi velikih oštriga upućuju na moguća ostrižišta, vjerojatno nedaleko od riječnoga ušća. U zaštićenim lagunama stvarali su se rodoliti malih dimenzija, živjele su halimede i nježni, razgranjeni mahovnjaci i puževi. U oligotrofnim uvjetima alge su učestalije od mahovnjaka. Zbog isparavanja povećana je koncentracija i kristalizacija kalcijeva karbonata, koji je cementirao bioklaste. Oko nekih su bioklasta vidljive kortoidne ovojnice, a sediment je tipa grejnston. Rodolitno-briozojske biokonstrukcije nastajale su najviše u plitkoj potplimnoj zoni, najvjerojatnije na dubinama od 20 do 30 m. Mjestimice su izgrađivale barijere između laguna i otvorenoga mora. One se nisu uspjele sačuvati in situ, već kao fragmenti u bioklastičnim taložinama padine. Na strmijim padinama pokazuju mikrostrukturu floutstona. Sadržavaju velike briozojske kolonije i bioerodirane solitarne koralje, kakvi su mogli živjeti u nešto dubljemu okolišu, vjerojatno između 30 i 75 m, uz nešto veću količinu nutrijenata. U vrhu slijeda, samo desetak metara iznad konglomerata, leže lapori s pučinskim organizmima (kalcitičnim nanoplanktonom, planktonskim i malim bentičkim foraminiferama i planktonskim puževima, pteropodima), kakvi su obično taloženi na distalnim padinama. Morska je razina brzo rasla, što je dovelo do naglih promjena u istraženome taložnom prostoru. Planktonski organizmi iz lapora upućuju na NN5 nanoplanktonsku zonu srednjega badena, pa se tonjenje rampe može povezati s početkom transgresivno-regresivnoga ciklusa TB 2.4.

Ključne riječi

langij; transgresija; paleoekologija; biostratigrafija; Medvednica

Hrčak ID:

205590

URI

https://hrcak.srce.hr/205590

Datum izdavanja:

7.9.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.454 *