Socijalna psihijatrija, Vol. 46 No. 3, 2018.
Izvorni znanstveni članak
Razlike u samoprocjeni samopoštovanja, socijalne i emocionalne usamljenosti s obzirom na sociodemografske karakteristike starijih osoba
Irena Canjuga
orcid.org/0000-0003-3179-1872
; Sveučilište Sjever, Odjel Sestrinstvo, Varaždin, Hrvatska
Danica Železnik
; Visoka škola za zdravstvene znanosti, Slovenj Gradec, Alma Mater Europaea, Maribor, Slovenija
Marija Božičević
; Klinički bolnički centar Zagreb, Sveučilište Sjever, Varaždin, Hrvatska
Marina Nekić
; Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, Zadar, Hrvatska
Sažetak
Uvod: Usamljenost se karakterizira kao neugodna, bolna, anksiozna čežnja za drugom osobom ili osobama, koja nastaje kada se osoba osjeća odbačenom, otuđenom ili neshvaćenom od drugih te joj nedostaje društvo za socijalne aktivnosti i emocionalnu intimnost. Svrha istraživanja je usporediti razlike u samoprocjeni socijalne i emocionalne
usamljenosti te samopoštovanja s obzirom na mjesto stanovanja sudionika (dom umirovljenika ili vlastita kuća), sociodemografske karakteristike sudionika (spol, dob, bračno stanje, razina obrazovanja) i zdravstveno stanje.
Sudionici i metode: Za prikupljanje primarnih podataka odabran je prigodan uzorak slučajnim odabirom od 379 sudionika na području Varaždinske i Međimurske županije pri čemu je u istraživanju sudjelovalo 178 sudionika koji žive u kućama i 201 sudionik iz domova umirovljenika. Kao instrumenti istraživanja korišteni su ovi upitnici:
Rosenbergova ljestvica samopoštovanja, Ljestvica socijalne i emocionalne usamljenosti te polustrukturirani upitnik sociodemografskih podataka konstruiran za potrebe ovog istraživanja.
Rezultati: Rezultati su pokazali da su sudionici u domu umirovljenika koji imaju nižu razinu obrazovanja i lošije zdravstveno stanje ujedno iskazali nižu razinu samopoštovanja, a neudati/neoženjeni sudionici su iskazali veću razinu usamljenosti u ljubavi i usamljenosti u obitelji. Kod sudionika u kućama rezultati su pokazali kako su sudionici stariji od 85 godina svoje samopoštovanje procijenili najnižim te su iskazali najveću socijalnu usamljenost i usamljenost u ljubavi.
Zaključak: S obzirom da je usamljenost složen konstrukt, potrebno je provoditi daljnja, kontinuirana istraživanja iz drugih perspektiva kako bi
se mogli razviti modeli prevencije te povećala kvaliteta života osoba starije životne dobi.
Ključne riječi
Samopoštovanje; Usamljenost; Starije osobe; Domovi umirovljenika
Hrčak ID:
206617
URI
Datum izdavanja:
12.10.2018.
Posjeta: 3.146 *