Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2018.0406

Čimbenici koji utječu na potrošnju konzumnog mlijeka u Čileu

Einar Vargas-Bello-Pérez ; Pontificia Universidad Católica de Chile, Departamento de Ciencias Animales, Casilla 306. C.P. 6904411, Santiago, Chile
Daniel Enríquez-Hidalgo ; Pontificia Universidad Católica de Chile, Departamento de Ciencias Animales, Casilla 306. C.P. 6904411, Santiago, Chile
Paula Toro-Mujica ; Pontificia Universidad Católica de Chile, Departamento de Ciencias Animales, Casilla 306. C.P. 6904411, Santiago, Chile
María Angélica Fellenberg ; Pontificia Universidad Católica de Chile, Departamento de Ciencias Animales, Casilla 306. C.P. 6904411, Santiago, Chile
Rodrigo A. Ibáñez ; Pontificia Universidad Católica de Chile, Departamento de Ciencias Animales, Casilla 306. C.P. 6904411, Santiago, Chile
Berta Schnettler ; Universidad de La Frontera, Scientific and Technological Bioresource Nucleus (BIOREN-UFRO), Temuco, Chile


Puni tekst: engleski pdf 299 Kb

str. 310-319

preuzimanja: 1.004

citiraj


Sažetak

Cilj ovog rada bio je okarakterizirati potrošače konzumnog mlijeka u Čileu i utvrditi jesu li sociodemografske karakteristike, znanje i/ili percepcija nutritivnih komponenti mlijeka utjecale na njegovu potrošnju. Intervju metodom licem u lice proveden je primjenom slojevitog slučajnog uzorkovanja na 501 osobi u provinciji Santiago, Metropolitan Region, Čile. Istraživanja su provedena na ulazu u glavne supermarkete na području 5 različitih općina u provinciji Santiago. Ispitanici su svaki dan anketirani u razdoblju od 10:00 do 13:00 sati te od 15:00 sati do 17:30 sati. 16 % ispitanika izjavilo je da ne konzumira mlijeko zbog okrutnosti nad životinjama, a potom i zbog netolerancije laktoze među ostalim razlozima. Najčešće konzumirane vrste mlijeka bile su punomasno (25 %), polumasno (24 %) i obrano (25 %), a slijede druge vrste. Većina ispitanika koji konzumiraju mlijeko priopćila je da to radi kod kuće, a ostali su deklarirali da konzumiraju mlijeko i na drugim mjestima poput kafića, restorana, u kućnim posjetama itd. Ispitanici su izjavili da odabir mlijeka provode prije svega obzirom na cijenu, ali i obzirom na robnu marku, vrstu mlijeka, datumu isteka, prehrambenim informacijama, pakiranjem i podrijetlom. Ispitanici (86 %) su izjavili kako poznaju neke prehrambene koristi povezane s konzumacijom mlijeka - 47,6 % je reklo da je mlijeko važan izbor mineralnih tvari, a zatim i izvor vitamina (17 %), proteina (17,1 %), masti (13,5 %), šećera (4,5 %) i ostalih sastojaka (0,4 %). Većina odgovora bila je u određenoj mjeri povezana sa socio-demografskim čimbenicima. Ispitanici starosne skupine 18-35 godina su izjavili da uglavnom konzumiraju obrano i punomasno mlijeko, dok su ispitanici stariji od 55 godina uglavnom konzumirali obogaćeno i polumasno mlijeko. Konzumacija obranog mlijeka bila je veća među stanovništvom boljeg imovinskog statusa dok je konzumacija punomasnog mlijeka zastupljenija među stanovništvom lošijeg socioekonomskog statusa.

Ključne riječi

konzumacija; mliječni proizvodi; Čile; znanje; konzumno mlijeko

Hrčak ID:

206625

URI

https://hrcak.srce.hr/206625

Datum izdavanja:

11.10.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.788 *