Ostalo

RACIONALNA PRIMJENA ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA U SVAKODNEVNOJ KLINIČKOJ PRAKSI IMPLEMENTACIJOM BOLNIČKOG PROGRAMA PRAĆENJA ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA (ANTIMICROBIC STEWARDSHIP PROGRAMS)

SANJA SAKAN orcid.org/0000-0002-9551-413X ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
DAVORKA PRAJDIĆ-PREDRIJEVAC ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
VLADO JURANKO ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
MLADEN NOVKOSKI ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
ZDENKO POVŠIĆ-ČEVRA ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
JANKO SZAVITS-NOSSAN ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
IGOR ŠESTO ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
MARIJA RAZUM ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
LUKA ROTKVIĆ ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
IVAN BUDIMIR orcid.org/0000-0002-0202-9208 ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
NIVES TODORIĆ ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska
NATAŠA ANDRIJAŠEVIĆ ; Klinička bolnica Sveti Duh, Zavod za kliničku mikrobiologiju i hospitalne infekcije, Zagreb, Hrvatska
ZVONIMIR ANTE KORDA ; Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena, Krapinske Toplice, Hrvatska

Sažetak

Prema dosadašnjim istraživanjima neracionalna primjena antimikrobne terapije značajan je problem u bolničkim i vanbolničkim ustanovama. Studije su pokazale da se približno 50 % antimikrobnih lijekova koristi nepotrebno i suboptimalno s obzirom na indikaciju, vrstu antimikrobnog lijeka, te duljinu primjene. Dosadašnja istraživanja su pokazala uzlazni trend prevalencije Clostridium diffi cile pseudomembranoznog kolitisa, bakterijskih patogena rezistentnih na fl uorokinolone i vankomicin rezistentnih enterokoka. Porast multirezistencije gram negativnih bakterija i na karbapeneme opasnost je za sigurnost bolesnika te ostavlja ograničene terapijske mogućnosti zadnje linije obrane poput primjene toksičnog polimiksinskog ntibiotika kolistina. U skladu s time mogućnosti optimalnog infektivnog liječenja već sada postaju ograničavajuće. Prema dosadašnjim radovima uvođenje bolničkog programa praćenja i rukovođenja antimikrobnom terapijom pokazalo se dobrim sredstvom optimalizacije antimikrobne terapije u 81 % studija. Primjena ovoga programa dovela je do značajnog poboljšanja mikrobiološkog ishoda, smanjenja stope antimikrobne rezistencije i nuspojava te kliničkog ishoda poput smanjenja stope mortaliteta i duljine boravka u bolnici. Stoga su Centres for Disease Control and Prevention, Atlanta, USA (CDC) i European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC) suglasne da bi zdravstvene ustanove trebale implementirati multidisciplinarni Bolnički program praćenja i rukovođenja antimikrobnom terapijom (engl. Antimicrobic Stewardship
Programs - ASP) u svakodnevnu kliničku praksu. Primjena navedenog programa započeta je 1. 12. 2016. g. u Klinici za kardiovaskularne bolesti Magdalena u sklopu Internacionalne kanadske akreditacije (Accreditation Canada International).

Ključne riječi

antibiotik; bolnica; infekcija; rezistencija

Hrčak ID:

208537

URI

https://hrcak.srce.hr/208537

Datum izdavanja:

16.11.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.218 *