Pregledni rad
Urezani nalazi Šandalje II
Mia Čujkević-Plečko
orcid.org/0000-0001-8914-9407
; F. Ivanščaka 6, Samobor, Hrvatska
Ivor Karavanić
orcid.org/0000-0003-1452-8394
; Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Geometrijski motivi česti su u razdoblju gornjeg paleolitika.
Mogu se pronaći urezani na predmetima te naslikani ili urezani
na zidovima špilja. Široko su geografski rasprostranjeni, a u
Hrvatskoj ih poznajemo s dva lokaliteta: Vlakna na Dugom
otoku i iz Šandalje II u Istri. U radu je obrađen materijal
iz gornjopaleolitičkih slojeva Šandalje II gdje je pronađeno
osam urezanih predmeta. Prema načinu izrade, predmeti iz
Šandalje II mogu se podijeliti na jednostavnije i kompleksnije.
Postoje različite interpretacije za urezane nalaze, a u radu je
ponuđena mogućnost da se radi o predmetima sa simboličnim
značenjem. U posljednje vrijeme, uloga geometrijskih motiva
privlači pozornost arheologa te postoji više teorija koje
objašnjavaju njihovu funkciju. Među prvima je objašnjenje
ponudio Alexander Marshack (1972) za kojega su urezi na
predmetima dokaz da su zajednice gornjeg paleolitika pratile
lunarne promjene te da su urezi dokaz notacijskih sustava. J.
D. Lewis-Williams i T. Dowson (1988) ponudili su objašnjenje
u vidu entoptičkog fenomena, a njihova teorija može objasniti
široku rasprostranjenost geometrijskih motiva. U novijim
istraživanjima G. von Petzinger (2016) predložila je da se
radi o početku grafičke komunikacije.
Ključne riječi
urezani nalazi; Šandalja II; geometrijski motivi; simbolično značenje; entoptički fenomen; grafička komunikacija
Hrčak ID:
209255
URI
Datum izdavanja:
12.11.2018.
Posjeta: 2.078 *